Optimizam u hrvatskoj poslovnoj zajednici ne posustaje. Kako pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja agencije Hendal, HLIPO (Hendal Liderov indeks poslovnog optimizma) u prvome ovogodišnjem kvartalu pokazuje znatno višu razinu optimizma nego u prethodna dva kvartala, iako je i za to vrijeme također bio u fazi buma.
HLIPO je razvijen po uzoru na renomirani indeks poslovne klime IFO instituta te je rezultat istraživanja provedenog na 400 gospodarskih subjekata koji se nalaze u sedam ključnih sektora gospodarstva. Istraživanje agencije Hendal obuhvaća postavljanje dva ključna pitanja svakom gospodarskom subjektu: kako biste procijenili trenutnu poslovnu situaciju te kakva su vaša poslovna očekivanja za sljedećih šest mjeseci?
- Ova je godina specifična je po održavanju trostrukih izbora – parlamentarnih, europskih i krajem godine, predsjedničkih. Obzirom da je upliv države u gospodarstvo i dalje velik, onda je očekivano da su se gospodarske prilike odrazile i kroz rezultate HLIPO indeksa optimizma. Osim toga, makroekonomske prognoze HNB-a iz ožujka 2024. projiciraju nekoliko zaključaka za Hrvatsku: poboljšanja očekivanja u odnosu na projekciju iz prosinca 2023. godine, ubrzano povećanje realnog rasta u 2024. u odnosu na prošlu godinu uslijed povoljnijih ostvarenja na prelasku u tekuću godinu, zatim rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, usporavanje inflacije itd. Prema tome, rezultati su svakako očekivani gledamo li makroekonomski kontekst, a što je i vidljivo u poziciji HLIPO indeksa u prvom kvartalu 2024. godine naspram četvrtog kvartala 2023. godine - komentira pozadinu ovako visoke razine optimizma među hrvatskim poduzetnicima Ana Kuković, viša voditeljica projekata u Hendalu.
Zabrinjava IT sektor
Međutim, optimizam nije jednakomjerno prisutan u svim sektorima gospodarstva. Više optimizma nego na početku prošle godine HLIPO u prvom ovogodišnjem kvartalu bilježi u proizvodnji, graditeljstvu, trgovini i turizmu. Naprotiv, manje je optimizma u prijevozu/uslugama, energetici te u IT sektoru.
- Treba imati na umu da su dva od ova tri sektora sezonski ovisna te da njihovi rezultati ovise o razdoblju godine. Na primjer, prijevoz/usluge ostvaruje najbolje rezultate tijekom ljetnih mjeseci, pa se očekuje da će sektor doživjeti porast optimizma u nadolazećim mjesecima. Slično tome, sezona grijanja završava za sektor energetike, što dovodi do neizvjesnih poslovnih očekivanja, posebno uzimajući u obzir kontinuirani sukob na ukrajinskom bojištu. Ono što nas posebno zabrinjava je pad rezultata u IT sektoru. U ovaj sektor (uz turizam) polažemo velike nade, posebno jer smo navikli na dobre rezultate u prethodnim kvartalima. Vjerojatno je razlog što smo ipak manje tržište i za sada lakše kompenziramo udarce koji dolaze od svjetskih divova. S druge strane u dijelu IT industrije imamo značajne tvrtke sa svjetskim uspjesima pa se eventualni padovi i rast prelijevaju. Masovni otkazi u IT sektoru diljem svijeta traju od početka 2022., ali do sada smo relativno dobro odolijevali ovom negativnom trendu. Velike tehnološke tvrtke poput Meta, Amazona, Googlea i Microsofta otpustile su na tisuće zaposlenika, a isto su učinile i druge kompanije. Iako nemamo precizne podatke o broju otpuštenih radnika u Hrvatskoj, za kvalitetne developere uvijek ima posla, premda se pretpostavlja da će otkaze prvo dobiti zaposlenici u područjima kao što su testiranje proizvoda, marketing i prodaja. Tu je također i stalni strah od utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada, posebno u ovom sektoru - tumači Ana Kuković.
Valja ostati realan
Kuković smatra da je pred nama izazovna godina te da se treba nadati kako će se optimizam koji se trenutačno osjeća u poslovnoj zajednici preliti i na iduće kvartale, ali da je pri tom ‘važno biti realan i pripremljen za neočekivane izazove‘.
- Ključno je da ostanemo fleksibilni i prilagodljivi kako bismo se uspješno nosili s promjenama koje donosi budućnost. Također, sektorske razlike i izazovi s kojima se nose pojedine industrije su bitno različiti. U tom smislu potrebna su dodatna ulaganja u produktivnost, a time i konkurentnost svih promatranih industrija na domaćem, kao i na izvoznim tržištima - zaključuje Kuković.