Ako bismo rast poslovnog optimizma u Hrvatskoj početkom ove godine još i mogli nazvati umjerenim, rezultati koje pokazuje Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO) u drugom ovogodišnjem kvartalu mogu se nazvati jedino neupitnim uvjerenjem poduzetnika i menadžera da se domaće gospodarstvo nalazi u fazi procvata i da će to tako ostati i u idućih šest mjeseci. Zadovoljstvo ispitanika trenutačnom poslovnom situacijom u kombinaciji s pozitivnim očekivanjima za sljedećih pola godine, naime, dodatno je poraslo u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal te HLIPO pokazuje da se poslovni ciklus nalazi u fazi buma.
Osim poduzetnika u sektoru prijevoza/usluga, koji su donekle spustili razinu svog optimizma u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal, u svim drugim sektorima poslovni je optimizam u porastu. Najoptimističniji su poslovni ispitanici u sektoru turizma, a zamjetan je i rast optimizma u proizvodnji te u graditeljstvu, inače najmanje optimističnom sektoru.
400 ispitanika iz sedam sektora
HLIPO pruža uvid u stanje poslovnog optimizma tijekom razdoblja od drugog kvartala 2021. do drugog kvartala 2023. Ovaj indeks je razvijen po uzoru na renomirani indeks poslovne klime IFO instituta te je rezultat istraživanja provedenog na 400 gospodarskih subjekata koji se nalaze u sedam ključnih sektora gospodarstva (prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju; građevinarstvo; trgovina na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila i motocikala; prijevoz i skladištenje; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; informacije i komunikacija).
Agencija Hendal provodi kontinuirano kvartalno istraživanje s fokusom na ovih sedam sektora. Istraživanje obuhvaća postavljanje dva ključna pitanja svakom gospodarskom subjektu: kako biste procijenili trenutačnu poslovnu situaciju te kakva su vaša poslovna očekivanja za sljedećih šest mjeseci.
Optimističan pogled na budućnost
Prilikom obrade i prikazivanja podataka, drugi kvartal 2021. godine uzet je kao ‘nulta vrijednost‘ kako bi se mogli usporediti i analizirati rezultati budućih kvartala.
Mjerenja iz drugog (nulta vrijednost) i trećeg kvartala 2021. posljednja su za koja možemo reći da se nalaze u kvadrantu ‘rasta‘, kojeg obilježava visoka razina poslovnih očekivanja za idućih šest mjeseci, uz lošije ocijenjenu razinu trenutačne poslovne situacije. Sva ostala mjerenja nakon tih, dakle, od četvrtog kvartala 2021. nadalje, pokazuju visok rezultat za oba parametra – i trenutačnu poslovnu situaciju, i poslovna očekivanja. Rezultat iz trećeg kvartala 2022. nalazi se na tankoj granici buma (procvata) i pada, ponajviše uzrokovan velikim padom optimizma poduzetnika iz energetskog sektora pod utjecajem ratom uzrokovane krize u Ukrajini.
Trenutačni fokus, odnosno rezultati mjerenja iz drugog ovogodišnjeg kvartala, je na gornjem desnom kvadrantu, tzv. bumu. U ovom kvadrantu, opisuje se situacija u kojoj trenutačna poslovna situacija dobiva pozitivne ocjene, istovremeno s očekivanjima koja su također pozitivna. To ukazuje na povoljan rezultat i optimističan pogled na budućnost. Pozitivna ocjena trenutačne poslovne situacije implicira da poslovni subjekti doživljavaju zadovoljavajuće rezultate u svojim aktivnostima. Dodatno, pozitivna očekivanja za narednih šest mjeseci sugeriraju da postoji vjerovanje da će se taj pozitivan trend nastaviti i u budućnosti.
No hoće li?
Prelijevanja će biti
Ana Kuković, voditeljica projekata u Hendalu, ističe da je razdoblje pred ljetnu sezonu, a uzmemo li u obzir da Hrvatska godinama ‘živi od turizma‘, uvijek optimističnije u odnosu na ostatak godine.
– Posljednje dvije godine bile su izazovne ne samo za Hrvatsku, nego i za ostatak svijeta. Korona kriza je ostavila trag na svakoj državi. Iako se hrvatsko gospodarstvo relativno brzo oporavilo nakon pandemije uz mjere državnog intervencionizma i pakete pomoći, pitanje je koliko zaostajemo za pred-korona godinama i koliko nas je cijeli ciklus zapravo usporio.
Početak 2023. godine obilježila je i jedna velika promjena na hrvatskom financijskom tržištu - ulazak u eurozonu. BDP je u prvom kvartalu rastao na razini 2,8 posto, skeptici bi rekli slučajno. Međutim, Hrvatska je ostavila rezultat od top5 rastućih gospodarstava EU u prvom kvartalu godine, što nije mala stvar. Znajući to, nije iznenađujući optimizam naših poduzetnika. Ipak, u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, zabilježeno je usporavanje rasta svih komponenti BDP-a, osim investicija, dok je uvoz roba i usluga prvi put u posljednje dvije godine zabilježio negativan trend i smanjenje. Neki bi rekli da je to odlično za Hrvatsku, ali uvoz je sastavnica budućeg rasta. Prema svim trenutnim procjenama, očekuje se značajno usporavanje gospodarskog rasta ove godine u usporedbi s dinamikom iz prethodne godine.
Hendal Liderov indeks poslovnog optimizima dobar je pokazatelj prilika u Hrvatskoj, ali i odraz situacije na europskoj/globalnoj ekonomskoj sceni, jer ekonomija se prelijeva. Očekivano je da će se situacija iz Europe preliti i na Hrvatsku, pogotovo uzmemo li u obzir da je u međuvremenu Njemačka (uz Mađarsku, Litvu, Estoniju i Irsku) ušla u tehničku recesiju, tj. da je u zadnja dva uzastopna kvartala zabilježila pad ekonomske aktivnosti. Hrvatska i Njemačka imaju značajne poslovne veze koje su se tijekom godina razvijale i ojačavale. Uzmemo li u obzir sva europska i svjetska kretanja, za očekivati je da će doći do novih prelijevanja na hrvatsko tržište, koje je zasad zaštićeno od recesije. Nadajmo se da će tako i ostati – komentirala je Kuković.
