Nakon što se potrošačka inflacija gotovo neprekidno ubrzavala s razine od –0,3 posto u prosincu 2020. do 13 posto u studenome 2022., suprotan trend zabilježen je u proteklih 13 mjeseci, tijekom kojih se inflacija usporila do 5,4 posto u prosincu, što je i nadalje povišena razina. No, tekući inflacijski pritisci tek se s odgodom ogledaju u godišnjoj stopi inflacije, koja pokazuje ukupnu promjenu razine cijena u cijeloj protekloj godini. Također, promjena godišnje stope inflacije ne ovisi samo o tekućoj inflaciji nego i o tzv. baznim statističkim učincima, odnosno eventualnim neuobičajeno snažnim promjenama cijena prije godinu dana, priopćili su iz HNB-a.
Sve komponente tekuće mjesečne inflacije od jeseni se nalaze na uobičajenim razinama. Ako se tekući pritisci zadrže na trenutačnoj, niskoj razini, godišnja stopa inflacije smanjivat će se zbog postupnog isključivanja iz izračuna povišenih stopa tekuće inflacije, koje su se bilježile do jeseni 2023. godine. Upravo pod utjecajem tih baznih učinaka godišnja bi se inflacija u Hrvatskoj do kraja 2024. godine mogla smanjiti ispod tri posto.
Takva mehanička projekcija podložna je rizicima koji se mogu odraziti na rast tekuće inflacije, što bi u određenoj mjeri poništilo povoljne bazne učinke. Bazni učinci često određuju promjenu godišnje stope inflacije i na razini cijelog europodručja. Ubrzavanje inflacije u prosincu 2023. godine (na 2,9 posto s 2,5 posto u studenome) tako gotovo u cijelosti odražava nepovoljne učinke baznog razdoblja, posebno cijena energije.
Premda je godišnja stopa inflacije potkraj 2023. još uvijek bila na povišenoj razini, unatoč znatnom smanjenju tijekom te godine, pokazatelji tekuće inflacije upućuju na znatnije popuštanje inflacijskih pritisaka. Godišnja stopa inflacije u proteklih se godinu dana spustila s vrhunca od 13 posto iz studenoga 2022. do 5,4 posto u prosincu 2023. godine.
Ta je razina i dalje znatno iznad dugoročnih prosjeka pa se u javnosti često tumači kao pokazatelj još uvijek prisutnih inflacijskih pritisaka. Međutim, godišnja stopa inflacije vrlo kasno pokazuje promjene u tekućim inflacijskim pritiscima jer agregira promjenu razine cijena u proteklih dvanaest mjeseci. Stoga se tekući inflacijski pritisci često analiziraju na temelju mjesečnih stopa inflacija, koje se uglavnom uprosječe tijekom nekoliko mjeseci (obično tri ili šest mjeseci) kako bi im se smanjila kolebljivost te se zatim svode na godišnju razinu.
Kretanje stope najviše odredila poskupljenja
Tako je šestomjesečni prosjek mjesečnih stopa inflacija vrhunac dosegnuo sredinom 2022. godine, otprilike pola godine prije nego što je godišnja stope inflacije bila na vrhuncu, a do konca 2023. godine ponovo se približio uobičajenim vrijednostima, što upućuje na znatno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka. Tekući pokazatelji inflacije za sve komponente potrošačke inflacije pratile su pad agregatnog pokazatelja pa su se istovrsni pokazatelji rasta cijena usluga, industrijskih proizvoda i prerađene hrane, nakon iznimno dugog razdoblja snažnog povećanja, u posljednjim mjesecima osjetno približili uobičajenim vrijednostima ili su ih već dostigli.
Iako su inflacija cijena energije i inflacija cijena neprerađene hrane pod iznimno jakim utjecajem vrlo kolebljivih cijena energenata i sirovina pa stoga tijekom cijeloga promatranog razdoblja često i znatno odstupaju od uobičajenih vrijednosti, što otežava njihovo prognoziranje, tijekom posljednjih mjeseci i one su se približile uobičajenim razinama.
Inflacija se u protekloj godini znatno smanjila zbog iščezavanja baznih učinaka znatnih poskupljenja iz 2022., a osobito u prvoj polovini te godine. Kao što je godišnja stopa inflacije pod velikim utjecajem inercije, tako i njezina promjena – koja je često u središtu interesa javnosti – uz tekuću inflaciju odražava i mjesečnu promjenu cijena u istom mjesecu prethodne godine, tj. bazne.
Razlaganjem promjene inflacije na temelju opisane metodologije može se zaključiti da su kretanje godišnje stope inflacije u protekle dvije i pol godine najviše odredila velika poskupljenja zabilježena između sredine 2021. i 2022. godine. Od srpnja 2021. do lipnja 2022. godišnja se inflacija snažno ubrzavala te se ukupno povećala gotovo za deset baznih bodova.
Taj je porast proizišao iz snažnog doprinosa neuobičajeno visoke tekuće inflacije, koja je u promatranom razdoblju iznosila otprilike 11 postotnih bodova. S druge strane, bazni učinci u tom razdoblju nisu u znatnijoj mjeri ublažili porast godišnje inflacije. Slična su kretanja zabilježena i za sve glavne potkomponente inflacije u tom razdoblju koje su se ubrzale pod dominantnim utjecajem tekuće inflacije. Jedino je inflacija cijene energije u određenoj mjeri iznimka zbog bržeg i snažnijeg rasta tih cijena, a onda i bržeg pada, stoga su negativni bazni učinci znatno izraženiji za energiju nego za ostale komponente.
Od prosinca 2022. godišnja inflacija usporava se ponajviše zbog negativnih baznih učinaka, odnosno postupnog isključivanja neuobičajeno visokih stopa mjesečne inflacije ostvarenih u 2022. godini iz izračuna godišnje stope inflacije. Unatoč i nadalje povišenoj tekućoj visoki negativni bazni učinci utjecali su na usporavanje godišnje stope inflacije. Tako se inflacija u tom razdoblju usporila otprilike za sedam postotnih bodova, pri čemu su negativni učinci smanjili ukupnu inflaciju čak za 12 postotnih bodova. Nalazi slični onima za ukupnu inflaciju vrijede i za sve glavne potkomponente.
Povećanje u prosincu bilo očekivano
Zadrži li se tekuća inflacija na trenutačnim, niskim razinama, odnosno ako se ne dogode neki novi poremećaji na globalnim tržištima ili ne ojačaju domaći inflacijski pritisci, bazni učinci znatno će smanjiti godišnju stopu inflacije u ovoj godini. Iščezavanje baznih učinaka povišene tekuće inflacije iz 2023. godine trebalo bi postupno usporavati godišnju stopu inflacije u Hrvatskoj sve do rujna 2024. godine. Kumulirani bazni učinci neuobičajeno visokih poskupljenja u prvih devet mjeseci 2023. dat će do prosinca 2024. godine doprinos smanjenju godišnje inflacije od 2,8 postotnih bodova u odnosu na prosinac 2023. godine.
Navedeni negativan doprinos godišnjoj stopi inflacije odražava natprosječno visoku tekuću inflaciju u razdoblju od siječnja do rujna 2023. godine, koja će iščeznuti iz izračuna godišnje stope inflacije tek potkraj 2024. godine. Uz pretpostavku da se tekuća inflacija zadrži na uobičajenim razinama, kojima se proteklih mjeseci približila nakon dugo vremena, godišnja bi se inflacija s razine od 5,4 posto iz prosinca mogla spustiti ispod tri posto do kraja 2024. godine. No, takva mehanička projekcija podložna je brojnim rizicima i neizvjesnostima koji se mogu odraziti na tekuću inflaciju u sljedećim mjesecima. Ako tekuća inflacija ojača s niskih trenutačnih razina, to bi moglo donekle poništiti utjecaj povoljnih baznih učinaka.
Inflacija u europodručju zbog baznih se učinaka ubrzala na 2,9 posto u prosincu, što je potaknulo pitanje usporavanja inflacije prema ciljanoj razini. Za razliku od Hrvatske, u kojoj se inflacija usporila s 5,5 posto u studenome na 5,4 posto u prosincu, u većini zemalja europodručja, između ostalih u Njemačkoj i Francuskoj, ona se primjetno ubrzala. Na razini cijelog europodručja inflacija se tako ubrzala s 2,4 posto u studenome na 2,9 posto u prosincu, što je u pojedinim slučajevima pogrešno interpretirano kao novi val poskupljenja.
No, ubrzavanje inflacije u europodručju u prosincu je bilo očekivano te u cijelosti odražava nepovoljne učinke baznog razdoblja, posebno zbog smanjenja cijena energije. Naime, mjesečno pojeftinjenje naftnih derivata u prosincu 2022. bilo je znatno izraženije u odnosu na prosinac 2023. godine. Usto, velik broj zemalja europodručja uveo je u prosincu 2022. godine mjere za ograničavanje rasta cijena energije za kućanstva. To je mjesečno pojeftinjenje energije na godišnju stopu inflacije utjecalo od prosinca 2022. do studenoga 2023. godine, nakon čega je u prosincu 2023. prestalo utjecati na godišnju stopu inflacije, zbog čega se ona vidljivo povećala.