Biznis i politika
StoryEditor

HNB: Očekujemo daljnje smanjenje inflacije do kraja 2023. i u 2024. godini

30. Studeni 2023.

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u studenom se znatno usporila (na 5,5 posto sa 6,7 posto u listopadu). Tome su pridonijele sve glavne komponente ukupne inflacije. Smanjenje inflacije cijena energije u studenom na –4,1 posto s –0,7 posto u listopadu rezultat je smanjenja cijena energije (ponajviše naftnih derivata) u usporedbi s prethodnim mjesecom, kao i povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog mjesečnog porasta tih cijena u studenom prošle godine kada su naftni derivati poskupjeli), priopćili su iz Hrvatske narodne banke (HNB). 

Prosječna cijena sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu u studenom je iznosila 83,7 dolara te je bila za 8,1 posto niža u odnosu na listopad. Porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku početkom listopada bio je kratkotrajan, a cijene sirove nafte su proteklih tjedana postupno padale.

Međutim, moguće povećanje tih cijena zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavlja znatan rizik za kretanje inflacije u budućnosti. Inflacija cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) u studenom se usporila na 7,7 posto s 8,6 posto u listopadu, u uvjetima smanjenih troškovnih pritisaka, usporavanja rasta proizvođačkih cijena hrane te povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog izrazitijeg mjesečnog porasta cijena hrane u istom mjesecu prošle godine, koji više ne utječe na izračun godišnje stope inflacije cijena hrane).

image

Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

foto Hnb

Temeljna inflacija (pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane) u studenom se smanjila na 6,8 posto sa 7,5 posto u listopadu, pri čemu je usporila inflacije obje komponente (inflacija cijena industrijskih proizvoda na 4,6 posto s 5,5 posto te usluga na 8,6 posto s 9,2 posto), u okružju nižih cijena energije i drugih proizvoda koje se koriste u procesu proizvodnje industrijskih dobara i pružanja usluga. Temeljna inflacija i dalje je povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli domaći činitelji, odnosno inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća i solidne domaće potražnje.

Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u studenom se usporila na 4,7 posto s 5,8 posto zabilježenih u listopadu. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om usporila se s 2,9 posto u listopadu na 2,4 posto u studenom, a temeljna inflacija s 4,2 posto na 3,6 posto, kažu iz HNB-a.

Pokazatelji tekućih kretanja ukupne i temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) smanjuju se tri mjeseca zaredom. U studenom je do slabljenja zamaha ukupne inflacije došlo zahvaljujući osjetno slabijem zamahu svih glavnih komponenata inflacije koji se smanjio na vrlo nisku razinu.

Mogući poremećaji zbog geopolitičke napetosti

Hrvatska narodna banka u svojoj projekciji iz rujna 2023. očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. na 8,8 posto (s 10,7 posto u 2022.) te na 4,7 posto u 2024. godini. Usporavanje inflacije gotovo kontinuirano se bilježilo tijekom cijele 2023. te je u najvećoj mjeri bilo rezultat snažnog smanjivanja inflacije cijena energije te u nešto manjoj mjeri hrane i temeljne inflacije (inflacije koja iz izračuna isključuje cijene hrane i energije).

Nastavak tog trenda, prema HNB-u, očekuje se i u ostatku 2023. te tijekom 2024., a ono bi trebalo odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane koje se nalaze na još uvijek povišenim razinama. Što se tiče inflacije cijena hrane, očekuje se nastavak njenog usporavanja, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca. Istovremeno bi usporavanje temeljne inflacije moglo biti nešto slabijeg intenziteta obzirom da na tu komponentu (poglavito na podkomponentu usluga) u većoj mjeri utječe snažni rast nominalnih plaća.

Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni. Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća. Kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi u opisanom scenariju nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća.

Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.

19. veljača 2024 00:03