Projekcija rasta ekonomske aktivnosti nije se znatno promijenila u odnosu na posljednju službenu projekciju, ali su se izmijenila očekivana kretanja glavnih sastavnica BDP-a, osobito u 2023. godini. Tako se u 2023. godini i nadalje projicira znatno usporavanje rasta (na 1,5 posto), pri čemu se očekuju povoljnija kretanja investicija i izvoza robe i usluga u odnosu na projekciju iz prosinca, dok je rast osobne potrošnje revidiran na niskih 0,5 posto, s obzirom na snažan pad zabilježen krajem 2022. te izglede da potrošnja i u prvom dijelu 2023. ostane prigušena, stoji u proljetnim makroekonomskim projekcijama HNB-a za Hrvatsku.
U drugom dijelu godine očekuje se njezin polagani oporavak zbog postupnog rasta realnih plaća u svjetlu očekivanog pada inflacije i nastavka rasta nominalnih plaća. Osim toga, u 2023. očekuje se i nastavak rasta zaposlenosti, ali slabijim intenzitetom nego lani.
S druge strane, povoljna kretanja investicija krajem prošle godine upućuju na mogućnost da investicijska aktivnost u 2023. nadmaši prethodna očekivanja. Pritom bi rastu i nadalje najviše mogle pridonijeti državne investicije financirane iz fondova EU-a, dok bi privatne investicije mogle biti prigušene zbog rasta troškova financiranja.
U odnosu na projekciju iz prosinca, povećan je i rast izvoza robe i usluga s obzirom na povoljnija očekivana kretanja u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima te pokazatelje koji upućuju na to da bi potražnja za turističkim uslugama mogla biti snažnija nego što se prethodno očekivalo. Tako je rast robe u 2023. povećan na blagih 0,2 posto, s prethodno 1,1 posto, dok je rast usluga korigiran na gotovo tri posto, s 0,5 posto. Navedene korekcije upućuju i na veći neto doprinos inozemne potražnje u odnosu na prethodnu projekciju.
Pod pretpostavkom postupnog iščezavanja cjenovnih šokova i jačanja vanjske potražnje, rast bi u 2024. mogao ojačati na 2,8 posto, i zadržati se blizu te razine u sljedećoj godini, pri čemu bi, promatraju li se pojedine sastavnice, rast mogao biti relativno ujednačen.
Unatoč padu globalnih cijena energenata i sirovina, rizici za gospodarski rast i nadalje su naglašeni, s obzirom na neizvjesnost glede razvoja geopolitičkih nestabilnosti te rizike da inflacija bude viša i tvrdokornija od očekivanja, što bi moglo potaknuti daljnji rast kamatnih stopa i imati negativan utjecaj na kretanje raspoloživog dohotka i potrošnju.
Rizici vezani uz inflaciju i dalje naglašeni
Nakon ubrzanja na 10,7 posto u 2022., inflacija mjerena HIPC-om mogla bi u 2023. iznositi sedam posto, što je za 0,5 postotnih bodova niže od vrijednosti iz prethodne projekcije. Godišnji rast cijena hrane i temeljne inflacije u studenome i prosincu 2022. te u siječnju 2023. premašio je očekivanja iz prošle projekcije, pa se u tekućoj projekciji ove godine očekuje viša temeljna inflacija (7,7 posto naprema 6,7 posto iz prethodne projekcije) i snažniji rast cijena hrane (9,7 posto naprema 7,7 posto iz prethodne projekcije).
S druge strane, pad cijena energenata i novi paket Vladinih mjera kojima se nastavlja ograničenje cijena struje i plina odrazili su se na smanjenje projekcije godišnje stope rasta cijena energije (na ̶ 1,4 posto naspram 10,5 posto iz prethodne projekcije). U 2024. očekuje se nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na razini godine mogla iznositi 3,8 posto, što je za 0,6 postotnih bodova više u odnosu na posljednju projekciju.
U 2025. inflacija bi se mogla dodatno usporiti (na 2,2 posto, neznatno više nego u prošloj projekciji, kada se očekivala inflacija od 2,1 posto). Rizici vezani uz projekciju inflacije i nadalje su naglašeni, ali sve manje pretežu rizici povišene inflacije i njihov odnos postaje sve uravnoteženiji. S jedne strane, inflacija bi mogla biti viša u slučaju više cijene energije na svjetskom tržištu, primjerice, zbog izraženijeg utjecaja otvaranja Kine. To bi se na potrošačke cijene moglo preliti izravno, primjerice, kroz povećanje cijena naftnih derivata i/ili veće od ocijenjenog povećanje cijena energije koje se administrativno utvrđuju, i neizravno, zbog prelijevanja cijena energenata na cijene ostalih dobara i usluga. Dodatan je rizik mogućnost da rast plaća nadmaši očekivanja.
S druge strane, bržem i intenzivnijem slabljenju inflacijskih pritisaka mogle bi pridonijeti niže cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, izraženije usporavanje gospodarskog rasta od trenutnih očekivanja ili ulazak u recesiju te jači učinci dosadašnjeg pooštravanja monetarne politike od očekivanih, kao i niža od očekivane inflacija u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima.
Oporavak realnih plaća
Očekivana kretanja glavnih pokazatelja stanja na tržištu rada nisu se znatno promijenila u odnosu na posljednju službenu projekciju, što je očekivano s obzirom na minimalne revizije projekcije realnih kretanja. Broj zaposlenih mogao bi u 2023. porasti malo iznad očekivanja u prethodnoj projekciji, a u 2024. malo slabije od očekivanja, odražavajući ponajviše reviziju očekivanoga kretanja gospodarske aktivnosti u spomenutom razdoblju.
Istodobno, kao i u prethodnoj projekciji, u projekcijskom se razdoblju očekuje nastavak postupnog smanjivanja stope nezaposlenosti, i to malo slabijim intenzitetom od povećanja broja zaposlenih, što odražava rastuću ulogu zapošljavanja umirovljenika i stranih radnika. Realne bi se plaće, nakon pada u 2022. godini, tijekom projekcijskog razdoblja trebale postupno oporavljati.
Višak na tekućem i kapitalnom računu u cijeloj bi 2023. mogao iznositi tri posto BDP-a, što je izrazito poboljšanje u odnosu na 0,3 posto BDP-a zabilježenih u 2022. godini. Samo na tekućem računu očekuje se uravnotežen saldo (̶ 0,1 posto BDP-a), u usporedbi s ostvarenim manjkom od 1,8 posto BDP-a u 2022. godini. Prognozirani rast viška ponajprije odražava očekivani daljnji rast prihoda od turizma, zatim rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU-a te primjetno smanjenje neto uvoza energenata zbog pada cijena energenata na svjetskom tržištu.
Nasuprot tome, u drugom bi smjeru trebali djelovati rast kamatnih troškova na inozemni dug domaćih sektora, daljnje pogoršavanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, kao i veća dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Projekcija viška na tekućem i kapitalnom računu znatno je povećana u odnosu na prošlu službenu projekciju (za dva postotna boda).
Navedena korekcija pritom gotovo u potpunosti odražava znatno veći rast prihoda od turizma nego što se ranije pretpostavljalo, čemu uvelike pridonose povoljnija ostvarenja fizičkih pokazatelja na početku godine, ali i pokazatelji rezervacija za glavni dio turističke sezone. S druge strane, neto uvoz energenata bio je u 2022. godini bitno veći nego što se očekivalo.
Stoga je očekivano smanjenje cijena energenata na globalnim tržištima u 2023. godini samo ublažilo učinak nepovoljnih lanjskih ostvarenja na očekivanja za ovu godinu. Projekcija viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance revidirana je naviše i za 2024. godinu (s 0,6 posto BDP-a u prosinačkoj projekciji na dva posto BDP-a), stoji u prognozama HNB-a.