Savjet Hrvatske narodne banke raspravljao je o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te konstatirao da najnoviji gospodarski pokazatelji upućuju na blago smanjenje razine gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju u odnosu na prethodno, što bi moglo rezultirati znatnim usporavanjem godišnjeg rasta u trećem tromjesečju.
‒ Najnoviji gospodarski pokazatelji upućuju na blago smanjenje razine gospodarske aktivnosti u trećem u odnosu na prethodno tromjesečje, što bi moglo rezultirati znatnim usporavanjem godišnjeg rasta u tom istom razdoblju ‒ navodi se u priopćenju iz HNB-a nakon održane sjednice bančina Savjeta.
Podsjetimo, po prvoj procjeni DZS-a, hrvatski bruto domaći proizvod u drugom kvartalu realno je porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je na kvartalnoj razini, tj. u odnosu na prvo tromjesečje, prema sezonski prilagođenim podacima, taj rast iznosio 2 posto.
Kako ističu iz HNB-a, na tromjesečnoj razini smanjili su se industrijska proizvodnja, realni promet od trgovine na malo i građevinarstvo, a indeks pouzdanja potrošača i nadalje se nalazi ispod dugoročnog prosjeka.
U razdoblju od srpnja do rujna zabilježeno je i usporavanje tromjesečnog rasta nominalnih bruto plaća, dok su se realne neto plaće nastavile snižavati. Istodobno je nastavljen rast zaposlenosti, ali bez znatnijeg smanjenja stope nezaposlenosti, napominju iz HNB-a.
S druge strane, inflacija je u rujnu dosegnula 12,8 posto na godišnjoj razini, pri čemu se ubrzao rast svih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, osim hrane, čiji se godišnji rast cijena blago usporio i pod utjecajem ograničenja cijena određenih osnovnih prehrambenih proizvoda.
Pooštravanje uvjeta financiranja na globalnom financijskom tržištu počelo se blago prelijevati na rast kamatnih stopa banaka na kredite stanovništvu i poduzećima u Hrvatskoj, ali one se i nadalje zadržavaju na relativno niskim razinama.
Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) na godišnjoj se razini nastavio ubrzavati zbog rasta plasmana nefinancijskim poduzećima, posebice energetskom sektoru. Istodobno se godišnji rast plasmana stanovništvu tek blago usporio, zaključuje se u priopćenju nakon sjednice Savjeta HNB-a.
Pad inflacije na dva posto u 2024.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić istaknuo je da zadnji podaci ukazuju da se rasprostranjenost inflacije po prvi put u listopadu počela smanjivati te da ima naznaka da smo blizu vrha inflacije.
- Iz zadnjih podataka koje imamo, vidimo da se rasprostranjenost inflacije prvi put u listopadu počela smanjivati. To je dobra vijest i može upućivati da smo smo blizu vrha inflacije - naglasio je guverner HNB-a, koji je u četvrtak sudjelovao na tradicionalnom savjetovanju ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023.
Vujčić očekuje da će stopa inflacije sljedeće godine pasti na razinu između šest i sedam posto, a da bi se u 2024. vratila na ciljanih dva posto. Kazao je i da ulaskom u eurozonu hrvatska monetarna politika, ako dolazi do šokova sa strane ponude, kao što su rast cijena energenata ili hrane, primjerice zbog rata u Ukrajini, ne može puno napraviti, jer može funkcionirati samo na strani potražnje.
No, kaže, dio inflacije dolazi i sa strane potražnje i na nju monetarna politika reagira dizanjem kamatnih stopa te smanjivanjem vlastite bilance, odnosno količine novca tj. viška likvidnosti u financijskom sustavu koji je kreirala, do čega će, smatra, sigurno doći iduće godine. Trenutno se višak likvidnosti u domaćem financijskom sustavu kreće blizu 80 milijardi kuna.
Vujčić je rekao da Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama središnje i istočne Europe, i onima izvan eurozone, pa i onima u eurozoni, ima drugu najnižu stopu inflacije, dodavši da istodobno ima i puno niže kamatne stope.
Sada se hrvatsko Ministarstvo financija kratkoročno zadužuje do 1. siječnja jeftinije nego ministarstva financija zemalja s A rejtingom, tako da ne vidim problema, dapače, poručio je.
Primjerice, Ministarstvo financija na zadnjoj aukciji kunskih trezoraca u listopadu zadužilo se na rok od šest mjeseci po kamatnoj stopi od svega 0,1 posto, a na godinu dana po stopi od 0,2 posto.
Na novinarsko pitanje o sve većoj kupnji nekretnina za gotovinu uoči prelaska na euro radi mogućeg izbjegavanja kontrola, Vujčić je konstatirao kako raste trend udjela u kupovini nekretnina koji nije kreditiran. "To nije neophodno gotovina, neki dignu depozit s banke pa kupuju, a neki kupuju gotovinom", naveo je.
Dodao je i da postoji tendencija da se djelomično uzima kredite za kupovinu nekretnina, a djelomično plaća gotovinom, bez kredita. To, kaže, može biti posljedica toga što su kamatne stope na depozite bile vrlo niske, u inozemstvu čak i negativne. Dodatno, povećao se udjel kupovine stranaca na domaćem tržištu nekretnina i vjerojatno se dio tog efekta materijalizirao kroz kupovinu koja nije kreditirana.
Ustvrdio je i da dio povećane kupovine nekretnina gotovinom prije prelaska na euro, može biti povezan i s kontrolom.
Na pitanje o nadzoru porijekla novca, rekao je da to uređuje zakon, pri čemu se mora deklarirati porijeklo novca ako se ulaže u banku.