Biznis i politika
StoryEditor

HNS: Novca u izobilju, nerealiziranih obećanja još i više

06. Siječanj 2023.
Doček hrvatskih nogometaša sa svjetskog prvenstva u Kataru. Luka Modrićfoto Ratko Mavar

Iako je treće mjesto hrvatske nogometne reprezentacije osvojeno na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Katru dodatno podebljalo HNS-ov račun, gradnja nacionalnog stadiona uvjetuje se time da je financiraju Grad Zagreb i država. Kako će HNS raspodijeliti svoj proračun, možda doznamo naknadno, budu li ‘kolegice iz Financija pristale sudjelovati‘

Da je Hrvatski nogometni savez (HNS) registriran kao trgovačko društvo, moguće je da bi zadovoljio kriterije za obvezu plaćanja poreza na ekstradobit za prošlu godinu. Za to bi ponajprije zaslužan bio iznos koji se slio na HNS-ov račun zahvaljujući trećem mjestu osvojenom na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Katru. Međutim, budući da je riječ o udruzi, HNS-ovi čelnici ne moraju u financijske planove za ovu godinu ukalkulirati takvu obvezu, a s obzirom na to da novca ima u izobilju postavlja se pitanje kako će se raspodijeliti.

– Dobio sam uvjerenje od zagrebačkoga gradonačelnika i premijera da u 2023. godini počinjemo graditi stadion u Zagrebu, obnavljati poljudski i ostale na kojima igra hrvatska reprezentacija. Vidjeli ste kako izgledaju stadioni u Katru i stvarno je došlo vrijeme da nogometni navijači u Hrvatskoj dobiju dostojan dom – rekao je nedavno na dočeku Vatrenih predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Marijan Kustić.

Bilo je to još jedno obećanje o gradnji novog stadiona koja slušamo već dugi niz godina i teško je povjerovati da ih netko još uvijek ozbiljno shvaća. Takvih smo se priča naslušali ne samo od aktualnog predsjednika Kustića, već i od njegovih prethodnika Davora Šukera i pokojnog Vlatka Markovića. Nisu se samo stadioni najavljivali svih ovih godina, nekoliko se puta povlačilo i pitanje reprezentativnoga kampa, koji naravno nikad nigdje nije zaživio iako je nekoliko temeljnih kamena davno zakopano.

Zaboravljena ‘spomen-ploča‘

Svi oni koji prate HNS-ov rad ili jednostavno samo vole nogomet pa teškom mukom prate zbivanja na domaćem terenu mogu se sjetiti davne 2008. kada je tadašnji HNS-ov predsjednik Marković u Tuheljskim Toplicama svečano otkrio ‘spomen-ploču‘ budućeg HNS-ova nogometnoga kampa. Govorio je tada da je financijska konstrukcija projekta vrijednog 120 milijuna kuna zatvorena i da je samo pitanje dana kada će početi gradnja dugo očekivanoga kampa. Sve je bilo dogovoreno, Uefa je također dala svoj blagoslov i to je bilo to. Od tada do danas u Tuhlju je samo uspješno stavljena ‘spomen-ploča‘, koju vjerojatno ni oni iz HNS-a više ne mogu pronaći.

Desetak godina kasnije kamp se trebao graditi na Sveticama. Pao je dogovor, HNS je govorio da novca ima, Svetice su ‘poravnate‘, neki objekti su nestali i činilo se da će gradnja stvarno početi. Nogometni savez je 2014. godine čak i osnovao tvrtku kćer Svetice sport d.o.o., međutim, sve je ostalo na tome i Svetice su naprasno zaboravljene, a tvrtka kći završila u likvidaciji.

I tako smo došli do 2018. godine i drugog mjesta u Rusiji, nakon čega je na red došlo Blato. ‘Gradnja stadiona može početi!‘, ‘Grad je već prenamijenio zemljište u Blatu!‘, vrištali su naslovi dnevnih medija nakon fantastičnog uspjeha Vatrenih. Sve je bilo spremno što se Grada tiče, a tadašnji gradonačelnik Bandić izjavio je da će novi stadion financirati gradska blagajna, država i HNS. Vrlo brzo i ta je priča neslavno završila, Šuker,, koji je obećavao Blato, napustio je čelnu poziciju HNS-a, a naslijedio ga je Kustić, koji je kako vidimo nastavio obećavati.

Što te košta obećati – vjerojatna je krilatica kojom se vode ljudi u Nogometnom savezu jer je činjenica da takve akcije ne ovise samo o njima, već i o političkoj volji, koje dosad očito nije bilo. Jedini stadioni koji su zadnjih godina sagrađeni, u Rijeci i Osijeku, sagrađeni su privatno-klupskim inicijativama, bez neke pomoći HNS-a. Međutim, to nije spriječilo novo vodstvo Grada Zagreba da puku baci još jedno obećanje. Sad je na red došla Kranjčevićeva, pa zamjenik zagrebačkoga gradonačelnika Luka Korlaet najavljuje da u drugoj polovici godine počinje gradnja nogometnog stadiona u toj ulici, što je preduvjet da se 2024. može srušiti postojeći i početi graditi novi stadion u Maksimiru. Projekt stadiona u Kranjčevićevoj je gotov, a Korlaet se nada da će gradnju sufinancirati Grad Zagreb i HNS s Uefom. Međutim, kako kažu iz HNS-a, Uefa ne daje novac za stadione, već putem svojih fondova financira dodatnu infrastrukturu. U svakom slučaju, kada pogledamo niz neispunjenih obećanja, ni stadion u Kranjčevićevoj, a ni novi u Maksimiru još uvijek nisu na obzoru.

Vatreni pune račune

Hrvatski nogometni savez osnovan je 13. lipnja 1912. godine, a HNS je Fifin član od 1941. godine. To je članstvo potvrđeno 3. srpnja 1992., nakon što je Hrvatska postala samostalna. Od osamostaljenja do danas hrvatska se reprezentacija našla na čak 11 od 13 velikih natjecanja, propustivši tek EP 2000. i SP 2010. godine. Sva ta silna natjecanja donijela su HNS-u i silan novac koji ‘zarađuje cijelom hrvatskom nogometu‘ i koji dalje sâm raspoređuje. I ta sredstva nisu mala. Nažalost, na naše upite na koji se način raspodjeljuje taj novac iz Saveza nismo dobili odgovor jer, kako su nam rekli:

– Nije uobičajeno ići u takve detalje kad su u pitanju financije.

Međutim, može se pobrojiti koliko je Hrvatska, tj. HNS, zaradila od velikih natjecanja, s tim da je ovo u Katru bilo i najizdašnije. Hrvatskoj je reprezentaciji za osvojeno treće mjesto na Svjetskom prvenstvu pripala nagrada od 27 milijuna dolara, od čega se oko pola raspodjeljuje članovima reprezentacije, a ostalo ostaje na računu HNS-a.

U Rusiji se nakon osvojenog srebra blagajna podebljala za 25 milijuna dolara. Sa SP-u u Brazilu Vatreni su u HNS-ovu blagajnu donijeli osam milijuna dolara (plus 1,5 milijuna dolara za pripreme), jer skupinu te 2014. nisu prošli. Sa SP-a 2006. godine na HNS-ov račun sjelo je oko pet milijuna eura, a sa SP-a 2002. oko 2,8 milijuna. Slavne 1998. godine, iako treći na svijetu, Vatreni su priskrbili nekoliko milijuna jer je ukupni fond nagrada bio osam puta manji nego u Rusiji dvadeset godina poslije. Osim svjetskih prvenstava, Hrvatska je igrala i europska, pa i taj novac treba uračunati. Do sada su Vatreni nastupali na šest europskih prvenstava. Na zadnjem, 2020. godine, HNS je zaradio 13,5 milijuna eura, na EP-u 2016. 10,5 milijuna eura, na EP-u 2008. 12,5 milijuna eura te na EP-u 2004. oko 8,5 milijuna eura. Ukupno je to oko 55 milijuna s Eura, pa još pedesetak sa svjetskih, a nešto bi kapnulo i od nove Lige nacija. Sveukupno, uopće nije loše.

Bonusi ‘zaslužnima‘

Kao što smo rekli, kako se točno i prema kojim principima novac iz HNS-a dijeli dalje, nismo uspjeli saznati, ali nismo mi jedini kojima su takve informacije uskraćene. Iako smo pitali kakvo je kretanje HNS-ovih prihoda od osnutka do ove godine, zatim kakva je situacija s financiranjem županijskih saveza, kakvi su učinci financiranja travnjaka i kakva je održivost sadašnje strukture troškova, nismo dobili dogovore. Ne pomaže previše ni servis Poslovna Hrvatska, na kojem je zadnji podatak o HNS-ovim prihodima iz 2019. godine.

Međutim, vjerojatno se svi sjećaju kako su se podijelili bonusi u Izvršnom odboru HNS-a nakon finala Vatrenih u Rusiji. Gledajući te isplate, netko bi se mogao zapitati tko je uopće igrao na travnjacima. Je li možda između vratnica stajao član Izvršnog odbora Đuro Bukvić, koji je ujedno HDZ-ov načelnik Općine Lukač, ili je možda u napadu igrao član Izvršnog odbora Nenad Horvatić (HDZ), koji je također načelnik Općine Ljubešćica, a možda je zadnjeg veznog igrao Slavko Prišćan, također član Izvršnog odbora i istodobno načelnik Općine Rovišće? Za njih mnogi vjerojatno nisu ni čuli, ali to su samo trojica od 16 njih u Izvršnom odboru, od kojih je svaki nakon srebra svoj novčanik podebljao za gotovo 200 tisuća kuna. Ukupno su članovi Izvršnog odbora, mahom HDZ-ovi lokalni šerifi, isplatili 3,2 milijuna za finale Vatrenih u Rusiji. Kako je tada Telegram pisao, prema Zakonu o sprečavanju sukobu interesa, dužnosnici ne smiju primati darove čija je vrijednost veća od 500 kuna, a iznos koji im je uplaćen premašuje navedeni limit gotovo 400 puta. Koliko će dobiti za treće mjesto u Katru, vjerojatno nećemo saznati tako brzo. Također, sva trojica navedenih i dalje su članovi Izvršnog odbora.

Mnogi će teško iz glave izbaciti fotografiju, točnije selfie, bivšeg HDZ-ova zastupnika Franje Lucića, koji se, na žalost svih nas koji smo tu fotografiju vidjeli, fotografirao u gaćama u skupom hotelu u Grčkoj. Problem je bio što je Lucić u tome luksuznom hotelu boravio na račun HNS-a koji ga je vodio na utakmicu protiv Grčke. Uz Lucića na istoj je ‘tekmi‘ bio i član HDZ-ova predsjedništva Pero Ćosić. Te su informacije tada iscurile, a HNS je odbijao dati bilo kakvu izjavu o ‘nagradnim putovanjima‘. Razlog je isti kao i kod bonusa – Zakon o sprječavanju sukoba interesa, u kojem stoji da vrijednost darova koje mogu primati državni dužnosnici, što su i saborski zastupnici, ne smije prijeći 500 kuna. HNS se tada pravdao da ‘informacije o gostima i aranžmanima putovanja ne objavljuju zbog zaštite osobnih i poslovnih podataka‘, ali jasno je da bi takvi podaci mogli otvoriti mnoga pitanja, a što je još gore za HNS, takve bi informacije mogle ‘usositi‘ mnoge prijatelje Saveza koji očito dobro žive i uživaju u povlasticama na račun uspjeha nogometaša.

Čekamo kolegice iz Financija

Da HNS ne voli davati financijske informacije, vidljivo je i iz slučaja od prije nekoliko godina kada je portal H-Alter četiri godine vodio bitku s njim tražeći uvid u sponzorski ugovor kojim je Agrokor postao najveći sponzor reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Brazilu. HNS ni tada nije objavio podatke pa je sve došlo i do povjerenice za informiranje koja je tada protiv tadašnjeg predsjednika Saveza podnijela prekršajnu prijavu koju je poslije Prekršajni sud u Zagrebu odbacio nakon što su Šuker i HNS uložili žalbu. Iako se HNS nalazi na popisu institucija na koje se odnosi Zakon o pravu na pristup informacijama, izgledno je da ga to baš i ne zabrinjava.

Ipak, na kraju treba reći da je na sva naša pitanja HNS-ov glasnogovornik Tomislav Pacak obećao odgovoriti ako ‘kolegice iz Financija pristanu sudjelovati u ovome‘. Ako ikada svi odgovori dođu, mogla bi se razjasniti HNS-ova financijska struktura i raspodjela sredstava, koja doista nisu mala. 

19. lipanj 2024 03:04