Piše: Goran Dubček, CFA InterCapital Asset Management
Prije deset dana američki predsjednik Biden je objavio otpuštanje naftnih rezervi, a naknadno su se planu pridružili i drugi američki saveznici. Pokušaj je to zaustavljanja rasta cijene nafte i ublažavanja inflatornih pritisaka.
Nakon dugog niza godina i generacija koje se nisu susrele sa tim problemom, inflacija postaje stvarni životni, ali i politički izazov. Iako su još prije samo pola godine centralni bankari tvrdili da je inflacija tranzitorna te kako će ona nestati sama od sebe, krajem godine napravili su zaokret u retorici te najavili značajno zaoštravanje monetarne politike. U mandatu američke centralne banke jest stabilnost cijena, međutim ta tema postaje sve bitnija i za političare. Ankete pokazuju kako gotovo trećina Amerikanaca smatra kako je inflacija najhitniji problem u državi, ispred imigranata i pandemije Covid virusa. Posebno je to bitno uoči mid-term izbora koji će se održati u studenom.
Inflatorni pritisci s kojima se svijet trenutno suočava većinom su prouzročeni sa strane ponude na koje je utjecaj zapadnih vlasti vrlo ograničen. Bilo je za očekivati kako će se situacija početi smirivati ove godine, međutim nakon ruske invazije Ukrajine, problemi sa ponudom i opskrbnim lancima dodatno su se produbili.
Američke strateške naftne rezerve osnovane su 1975. godine kako bi se povećala stabilnost sustava nakon što su dvije godine ranije arapski proizvođači nafte uveli embargo na izvoz nafte u zapadne zemlje koje su podržale Izrael u ratu protiv arapske koalicije. Rezerve imaju kapacitet od 714 milijuna barela, a trenutno su na razini od 565 milijuna. Suočen sa visokim inflatornim pritiscima i smanjenim izvozom ruske nafte, na kraju ožujka je predsjednik Biden objavio kako će se iz strateških rezervi puštati milijun barela nafte dnevno, do ukupno 180 milijuna. Radi usporedbe, dnevna svjetska potrošnja nafte iznosi oko 100 milijuna barela.
Na tu vijest je spot cijena nafte pala 7% i kratkoročno primirila tržište i zaustavila snažan rast. Iako će biti teško zaista ostvariti otpuštanje svih 1mbd, bila je to snažna poruka tržištu, ali i biračkom tijelu. Ipak, otpuštanje rezervi dugoročno znači i manje manevarskog prostora u budućnosti što je dovelo do rasta duljih dospijeća futuresa, odnosno flatteninga krivulje.
Disbalansu ponude i potražnje posljednjih godina doprinosi i ubrzana zelena tranzicija. Pritisci investitora i zahtjevi regulatora natjerali su naftne kompanije da isplaćuju sve veće dividende te povećavaju investicije u obnovljive izvore energije, a smanjuju kapitalna ulaganja u nova naftna nalazišta i rafinerije. Naravno, nedostatak kapitalnih ulaganja u naftna postrojenja dugoročno dovodi i do smanjenja proizvodnje nafte.
Kako bi adresirao taj problem Biden je nakon objave otpuštanja 1mbd najavio i kako će, ukoliko cijena padne, ponovno puniti strateške rezerve na razini od 80 dolara po barelu. Time pokušava dati što jasniji i stabilniji pregled te odrediti minimalnu cijenu nafte, kako bi naftne kompanije ponovno pokrenule kapitalna ulaganja. Ipak, još uvijek nema značajnijih pomaka po tom pitanju.