Centralna banka svih centralnih banaka – američke Federalne Rezerve, podigla je referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na razinu od 5,00-5,25 posto, što je najviša razina još od 2007. godine, piše Hrvoje Stojić u Hup anlizi. Ova ključna kamata je podignuta unatoč povišenoj neizvjesnosti na financijskim tržištima uslijed daljnje nestabilnosti u segmentu regionalnih banaka.
Iako ne isključuje daljnje ‘stezanje’, Fed je sada skloniji ‘pauzirati’ sa kamatama i procijeniti efekte dosadašnje kumulativnog stezanja od 500 baznih bodova, što budi uspomene na lipanj 2006. kad se Fed također zaustavio na razini od 5,25 posto te ‘pauzirao’ sljedećih 15 mjeseci. U službenoj komunikaciji Fed napokon ističe da pogoršani uvjeti financiranja mogu negativno utjecati na tržište rada te općenito ekonomsku aktivnost. Eskalacija problema u bankarskom sektoru mogla bi voditi pretjeranom stezanju uvjeta financiranja, što bi bilo ekvivalentno daljnjem podizanju kamatnih stopa. S obzirom na to da istodobno usporavanje rast plaća sve spomenuto implicira i na nižu inflaciju, Fed je očigledno pri kraju ciklusa podizanja kamata, a uskoro bi mogao zaustaviti program smanjenja svoje bilance.
Sve oči su međutim uprte u daljnji razvoj aktualne bankarske krize pri čemu snažna inverzija novčane krivulje pospješuje odljev depozita te gubitke na obveznicama. Inverzija novčane krivulje je situacija u kojoj kratkoročne kamate neko vrijeme premašuju dugoročne te obično pouzdano predskazuje nadolazeću recesiju.
Iako Fed planira zadržati kamate na postojećim razinama dok god se inflacija ne primakne bliže ciljanoj razini od 2 posto, daljnji odljev depozita može se pokazati kobnim po financijsku stabilnost dok god Savezna agencija za osiguranje depozita (FDIC) oklijeva u osiguranju depozita viših od 250 tisuća dolara.
U tom slučaju, financijska tržišta bi mogla prisiliti Fed na izvanredno rezanje kamata u narednim mjesecima. Prema procjenama dobrih poznavatelja Fed-ove politike, Fed bi trebao smanjiti svoju glavnu kamatu za 100 do čak 200 baznih bodova do kraja 2023. godine u cilju stabilizacije depozitne baze banaka. U prilog rezanju kamata polovicom godine ide i očekivani razvoj recesije u drugoj polovici godine, zaključuje Stojić.