Centralna banka svih centralnih banaka – američke Federalne Rezerve (Fed) – podigla je referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na razinu od 4,75-5,00 posto, unatoč tržišnim turbulencijama s američkog tržišta nakon propasti nekoliko sistemskih banaka.
Iako Fed ističe otpornost bankarskog sustava, jasno je kako će odljev depozita iz malih te srednje velikih banaka utjecati na pogoršanje uvjeta financiranja i rast ekonomije, smatraju iz Hrvatske udruge poslodavaca u svojoj tjednoj analizi. Samo pogoršanje uvjeta financiranja u proteklih dva tjedna, dodaju iz HUP-a, ekvivalentno je podizanju Fed-ove kamatne stope za 150 baznih bodova.
S obzirom na to da sve spomenuto upućuje i na nižu inflaciju, Fed je očigledno pri kraju ciklusa podizanja kamata, a uskoro bi mogao zaustaviti program smanjenja svoje bilance.
Sve oči su međutim uprte u razvoj aktualne bankarske krize pri čemu snažna inverzija novčane krivulje pospješuje odljev depozita te gubitke na obveznicama. Inverzija novčane krivulje je situacija u kojoj kratkoročne kamate neko vrijeme premašuju dugoročne te obično pouzdano predskazuje nadolazeću recesiju.
Iako Fed-ove projekcije najavljuju još jedno podizanje referentne kamate za 25 baznih bodova, svako ubrzanje odljeva depozita može se pokazati kobnim po financijsku stabilnost dok god Savezna agencija za osiguranje depozita (FDIC) oklijeva u osiguranju depozita viših od 250 tisuća dolara.
U tom slučaju, smatraju iz HUP-a, financijska tržišta bi mogla prisiliti Fed na izvanredno rezanje kamata prije redovitog zasjedanja u svibnju.
Prema procjenama dobrih poznavatelja Fed-ove politike, Fed bi trebao smanjiti svoju glavnu kamatu za 100 do čak 200 baznih bodova do kraja 2023. godine u cilju stabilizacije depozitne baze banaka. U prilog rezanju kamata polovicom godine ide i očekivani razvoj recesije u drugoj polovici godine, zaključuju iz HUP-a.