Simulirajući porast troškova električne energije za cijeli sektor na temelju posljednjih pristiglih ponuda, domaćem turizmu prijeti ukupno poskupljenje električne energije za milijardu kuna, što je iznos ukupne dobiti koji je ostvarila djelatnost I55 Smještaj prošle godine, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma koja je u ponedjeljak predstavila aktualne trendove u turističkom sektoru kroz svoju publikaciju Turistički impuls.
Ostojić je dodao kako su sretne bile one hotelske kuće koje su s HEP-om potpisale ugovor krajem prošle godine pa su im troškovi narasli za 30-ak posto. Onima koji su ih potpisivali prije mjesec, dva, troškovi za isporuku električne energije ispali su između 300 i 400 posto veći od lanjskih.
– Cijena je prosječno porasla sa 0,7 kn po Kw/h na dvije kune. O tome treba razgovarati i tražimo da se argumenti za ovakve kalkulacije stave na stol i da se vidi što se može napraviti. U cilju očuvanja međunarodne konkurentnosti turizma Hrvatske, ali i zbog doprinosa rastu BDP-a, sektor očekuje intervenciju države u području koje je pod njezinom ingerencijom – rekao je Ostojić.
Naveo je primjer desetak drugih zemalja EU koje su gospodarstvu olakšale udar poskupljenja energenata kroz naknade za distribuciju, održive izvore energije, PDV, mrežarinu i sl.
– Kao što je bio slučaj s potporama za očuvanje radnih mjesta turističkom sektoru, koji je zahvaljujući tome zadržao kvalitetu, tako bi i ove subvencije imale višestruki efekt, u odnosu na iznos subvencije – smatra Ostojić.
Prema istraživanju koje je HUT proveo među svojim članicama, vodećim domaćim turističkim kompanijama, u sektoru se ove godine očekuje približavanje fizičkih pokazatelja onima iz 2019. godine uz planirani rast prihoda od 3,6 posto u odnosu na 2019. Lani je sektor smještaja i ugostiteljstva ostvario 7,4 posto manji poslovni prihod u odnosu na 2019, ali uz očuvanu profitabilnost kao rezultat kriznog menadžmenta i rezanja troškova koji nije moguć na dulji rok, a da se ne ugrozi kvaliteta. Neto profitna marža sektora u 2021. iznosi 6,3 posto poslovnog prihoda.
Najveći porast u troškovima hotelsko-turističkih kompanija čine troškovi električne energije koji su prosječno ove godine, u odnosu na 2019. godinu, porasli 142,5 posto, zatim plina 105 posto, namirnica 20 posto, dok su troškovi rada u odnosu na 2019. godinu porasli 10,1 posto te su time premašili udjel od 30 posto u ukupnim prihodima kompanija, što je prvi put u novijoj povijesti hotelijerstva.
Ugrožen investicijski ciklus
Prosječni mjesečni troškovi rada po zaposleniku u vodećim hotelsko-turističkim poduzećima u tekućoj godini iznose 12,6 tisuća kuna. Zbog nedostatka radnika prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada stalnih i sezonskih radnika u tri godine se smanjio za 16 posto u djelatnosti 155 Smještaj.
– U prošlom smo istraživanju izračunali da je lani zbog nedostatka radne snage hotelijerski sektor izgubio oko 100 milijuna eura prihoda – istaknuo je Ostojić.
Hotelijeri su lani očito čekali zadnji trenutak da vide što će se događati sa sezonom, i kao i području nabave, kada se uvidjelo da gosti dolaze, više nisu imali gdje nabaviti radnike. Tako da je jedan dio objekata zbog toga lani bio djelomično ili potpuno zatvoren. Međutim, Ostojić kaže da bi dinamika zapošljavanja sezonskih radnika ove godine mogla nadmašiti 2019. te upozorio da pod hitno treba olakšati procedure uvoza radne snage i uvesti nove i fleksibilnije okvire zapošljavanja na domaćem tržištu.
– U Hrvatskoj se još može osloboditi dodatni radni potencijal ako se za to stvore uvjeti. Jedan od njih je pitanje poreza na dohodak za primjerice, studente, kojima je prag 15 tisuća kuna dohotka, a trebao bi se povećati na 30 tisuća, a da njihovi roditelji ne izgube pravo na poreznu olakšicu. Postojeći iznos nije dovoljan ni za dva mjeseca rada u turizmu, a stalno zagovaramo produženje sezone – kaže Ostojić.
Kako je zaključio, turistički sektor je trenutno zadovoljan najavama gostiju, pogotovo u hotelima veće kategorije i kampovima koji u ovom trenutku bilježe čak 25 posto bolji promet nego 2019. No nitko se trenutno previše ne veseli.
– Sve brži rast troškova nažalost poništava optimizam zbog jačanja turističke potražnje za Hrvatskom i očekivanog povratka pa čak i premašivanja rekordnih brojki iz 2019. Rast troškova je toliko snažan da bi mogao značajnije usporiti daljnji investicijski ciklus, posebno jer su kompanije još prošle godine maksimalno racionalizirale poslovanje i tu ne postoji dodatan prostor. Takav razvoj događaja ugrožava konkurentnost Hrvatske u vrijeme snažnog povratka konkurencije na Mediteranu. U cilju održanja međunarodne konkurentnosti turizma, ali i očuvanja njegova doprinosa rastu BDP-a, u sektoru očekujemo konkretnu pomoć države i predlažemo ga u dijelu koje je pod njenom ingerencijom, osobito u pogledu cijene električne energije, imajući u vidu činjenicu da se oko 70 posto električne energije proizvodi iz domaćih izvora – zaključio je Ostojić.