Biznis i politika
StoryEditor

Hrvati nabavili zlata za 200 milijuna eura, sve je više kupnji iznad 100 tisuća eura

30. Studeni 2023.

Dva glavna razloga za kupnju zlata – inflacije i ratova – ni ove godine, nažalost, nije nedostajalo, ali usprkos tome hrvatski su građani kupili nešto manju količinu zlata nego prošle, rekordne godine. Kako se može doznati od vodećih domaćih trgovaca investicijskim zlatom, u dosadašnjem dijelu ove godine promet je nekih 10-ak posto niži nego lani. No, procjene ukupne vrijednosti kupljenih zlatnih poluga i zlatnika vrte se oko 200 milijuna eura.

Josip Kokanović, operativni direktor Centra zlata, ističe kako je ova godina, gledajući po ostvarenom prometu, bila za nijansu lošija od prošle, no to je bilo i za očekivati nakon ogromnog rasta potražnje za zlatom na početku rata u Ukrajini.

– Ako se promatra malo duži trend, primjerice posljednjih pet godina, vidljiv je veliki rast tržišta. Do 2019. godine u Hrvatskoj se godišnje prodavalo investicijskog zlata za najviše 10-20 milijuna eura, dok je u 2023. kupljeno zlatnih poluga i zlatnika vjerojatno za više od 200 milijuna eura – procjenjuje Kokanović.

Šesta godina rasta

Inače, od početka godine do početka ovoga tjedna cijena zlata izražena u eurima porasla je 7,9 posto. Na globalnim tržištima cijena unce najplemenitijeg metala trenutno se kreće oko 2040 dolara, što je najviša razina u posljednjih šest mjeseci.

– Ako do kraja godine ne bude značajnije promjene, ovo će biti šesta godina za redom da cijena zlata raste. Kumulativni porast u tih šest godina iznosi približno 70 posto – ističe Kokanović.

image

Josip Kokanović

foto

Da je godina za trgovce zlatom ipak u globalu dobra, potvrđuje i Mia Petričević, predsjednica Uprave Auro Domusa.

– U prvih 11 mjeseci, kroz sve djelatnosti, Auro Domus je ostvario rezultate koji premašuju plan. Uspoređujući ih s prošlogodišnjim, ukupni rezultat je ipak osjetno manji zbog činjenice da je prihod od mjenjačkog poslovanja očekivano značajno smanjen nakon pristupanja Hrvatske eurozoni. Što se tiče samo poslovanja sa zlatom, rezultat je ostao stabilan i očekujemo da će biti na razini prošle, rekordne godine, odnosno oko 50 milijuna eura na razini grupe – ističe Petričević.

Na razini cijelog hrvatskog tržišta, dodaje čelnica Auro Domusa, vjerojatno je da će prodaja biti 10-ak posto manja nego lani, kada su Hrvati kupili rekordnih dvije milijarde kuna vrijednosti investicijskog zlata. Centar zlata najbolji je promet ove godine ostvario u ožujku, izbijanjem problema u globalnoj bankarskoj industriji nakon kraha Silicon Valley Bank, a nakon nje i švicarskog diva Credit Suissea te u listopadu, izbijanjem rata između Izraela i Hamasa.

image

Mia Petričević, predsjednica Uprave Auro Domusa

foto

– Nažalost, čim se neka kriza smiri, mnogi od onih koji su planirali uložiti u zlato zaborave na probleme i odgode svoju kupnju do neke iduće krize. No to je po meni pogrešan pristup. Kao što se kuća od požara ne osigurava nakon što vatra već počne proždirati kuću, tako je i kupnja zlata na vrhuncu neke ekonomske ili političke krize često prekasna odluka – poručuje Kokanović.

Na pitanje primjećuju li neku promjenu u strukturi potražnje, iz Auro Domusa kažu kako su primijetili određene promjene u strukturi klijenata, u smislu bilježenja porasta većih pojedinačnih kupnji koje se kreću iznad 100.000 eura, dok je nešto manje kupovina "srednjih" vrijednosti od 10.000 do 30.000 eura.

– Smatramo da je to posljedica visoke inflacije, odnosno rastućih troškova života, koji su umanjili ‘višak‘ u kućnom budžetu za građane višeg srednjeg sloja. Slična situacija, ali u značajno većoj mjeri, događa se na tržištima Zapadne Europe, osobito onim najrazvijenijima kao što je austrijsko i njemačko, gdje postoji duga tradicija kupnje zlata kod gotovo svih društvenih skupina. U Njemačkoj, primjerice, promet pojedinih proizvođača pao je i do 70 posto zbog čega se aktivnije okreću dalekim tržištima (Kina, SAD, Bliski Istok), ali i rastućim tržištima poput hrvatskog – kaže Petričević.

Blizu rekordne vrijednosti

Ipak, u ovdašnjim trgovinama investicijskog zlata najviše kupuju domaći. Josip Kokanović otkriva kako 90 posto kupaca u Centru zlata čine hrvatski državljani, a ostalo su državljani Bosne i Hercegovine i Srbije. Udio stranih državljana među kupcima Auro Domusa također je relativno mali i kreće se između pet i deset posto.

– Ipak, s obzirom na rasprostranjenost poslovnica diljem Hrvatske, osobito u turistički potentnim gradovima ove smo sezone primijetili porast kupnje stranih gostiju – navodi Mia Petričević.

Što se tiče očekivanja za iduću godinu, Petričević podsjeća da je najviša cijena zlata ikada zabilježena u povijesti bila u kolovozu 2020. godine, kada je iznosila 2074,88 dolara za uncu, što pokazuje koliko smo blizu novih rekordnih vrijednosti plemenitih metala.

– U listopadu je rast cijena uzrokovala geopolitička situacija, dok je rast cijena u studenom – za koji analitičari očekuju da će se nastaviti i tijekom 2024. godine – posljedica gospodarskih nestabilnosti i očekivane ‘labavije‘ monetarne politike. S obzirom na najavljena smanjenja kamatnih stopa, koja će rezultirati i ‘otpuštanjem‘ likvidnosti u situaciji kada je inflacija još uvijek iznad ciljanih okvira, kao i činjenicu da je ekonomska recesija u SAD-u i eurozoni odgođena, ali ne i izbjegnuta, realno je očekivati manju potražnju za "riskantnijim" opcijama poput dionica, a veću za sigurnijim ulaganjima "otpornijim" na inflaciju kao što je zlato. Stoga očekujemo rast potražnje za zlatom na globalnoj razini, ali, naravno i u Hrvatskoj – kaže Petričević.

Već za proljeće iduće godine financijski analitičari očekuju prvo smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke. Ako bi zaista iduće godine došlo do pada referentnih kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni, to bi bio poprilično pouzdan znak da situacija u gospodarstvu nije dobra i da vjerojatno dolazi do recesije, ocjenjuje Josip Kokanović.

– U takvoj situaciji cijena zlata ima tendenciju rasti, a taj rast je često vrlo brz i postotno velik. Primjerice, na početku velike financijske krize cijena zlata je u periodu od 2007. do 2011. porasla 200 posto. Nadam se da iduća recesija neće biti tako duboka i dugotrajna, no čak i u blagoj recesiji vrlo je izgledno da će cijena zlata porasti za barem nekoliko desetaka posto – smatra Kokanović.

03. ožujak 2024 12:42