Hrvatima plin među povoljnijima, ali Slovencima jeftinija struja

Ako je suditi po podacima Eurostata za prvu polovinu godine, Europljani su na računima osjetili malo olakšanja. Cijena električne energija u prosjeku je ostala gotovo ista, dok je plin primjetno pojeftinio. Unatoč tome, cijene struje i dalje su i dalje više nego prije krize 2022., a kako se izvanredne olakšice gase, udio poreza i pristojbi ponovno raste.

U prvoj polovici 2025. cijene plina za kućanstva u EU pale su na 11,43 eura po 100 kWh s 12,44 eura u drugoj polovici 2024., što je pad od 8,1 posto. To signalizira povratak sezonskim fluktuacijama cijena plina, karakterističnim za razdoblje prije energetske krize 2022. godine, navodi Eurostat. Udio poreza i pristojbi u konačnim cijenama plina pritom se neznatno povećao, s 30,0 na 31,1 posto, što upućuje na daljnje smanjenje kriznih poreznih olakšica.

Kod električne energije slika je mirnija. U prvoj polovici 2025. prosječna cijena za kućanstva u EU ostala je stabilna na 28,72 eura za 100 kWh (−0,5 posto u odnosu na 28,87 u drugoj polovici 2024.). Udio poreza i pristojbi porastao je s 24,7 na 27,6 posto, pa se pad cijena 'prije poreza' sporije prelijeva na konačne račune. Time se nastavlja razdoblje stabilnosti cijena, iako su cijene još uvijek znatno iznad razina prije energetske krize 2022.

Hrvatska: među najpovoljnijima po plinu, solidna po struji

Hrvatska je prema Eurostatovim podacima među najpovoljnijima u EU. Naime, kućanstva su u prvom polugodištu 2025. plaćala 4,61 euro za 100 kWh plina, što nas svrstava u tri najjeftinije zemlje. Jeftiniji plin od Hrvata plaćaju samo Mađari (3,07 eura za 100 kWh), a iza nas su odmah Rumunji (5,59).

Cijene plina za kućanstva znatno su se razlikovale među državama članicama EU-a. Najskuplji je bio u Švedskoj (21,30 eura po 100 kWh), zatim u Nizozemskoj (16,17 eura) i Danskoj (13,06  eura). S druge strane ljestvice bili su Mađarska (3,07 eura po 100 kWh), Hrvatska (4,61 eura) i Rumunjska (5,59 eura).

U usporedbi s prvom polovicom 2024., najveći rast cijena (u nacionalnim valutama) zabilježen je u Estoniji (+23,9 posto), Bugarskoj (+23,6 posto) i Švedskoj (+20,9 posto), dok su najveća pojeftinjenja zabilježena u Sloveniji (-12,7 posto), Austriji (-11,5 posto) i Češkoj (-10,9 posto).

Izraženo prema standardu kupovne moći (PPS, purchasing power standard – pokazatelj koji uklanja razlike u cijenama među državama), najviše su „realne” cijene plina za kućanstva imale Švedska (17,55), Portugal (15,34) i Nizozemska (13,80). Najniže cijene prema PPS-u zabilježene su u Mađarskoj (4,43), Hrvatskoj (6,47) i Luksemburgu (7,04).

Ako pogledamo podatke o cijenama električne energije, Hrvatska nije ni na dnu ni na vrhu poretka. U Hrvatskoj je u prvom polugodištu 2025. prosječna cijena električne energije za kućanstva iznosila 21,03 eura za 100 kWh gledano prema PPS, pa je prema tom pokazatelju struja bila jeftinija u susjednoj Sloveniji. Eurostat navodi da se u većini članica, vidi stabilizacija nakon šokova iz 2022. Dodatno, povlačenje izvanrednih mjera znači da se pad cijena 'prije poreza' sporije vidi na konačnim računima.

Struja u EU

Kao što smo rekli, prosječna cijena električne energije za kućanstva u EU u prvoj polovici 2025. iznosila je 28,72 €/100 kWh (−0,5 posto prema 28,87 u S2 2024.). Najviši računi su u Njemačkoj (38,35 eura), Belgiji (35,71) i Danskoj (34,85). Najniži su u Mađarskoj (10,40), na Malti (12,44) i u Bugarskoj (13).

U usporedbi s prvom polovicom 2024., najveći rast cijena (u nacionalnim valutama) zabilježen je u Luksemburgu (+31,3 posto), Irskoj (+25,9 posto) i Poljskoj (+20 posto). Najveća pojeftinjenja imale su Slovenija (-13,1 posto), Finska (-9,8 posto) i Cipar (-9,5 posto).

Gledano po standardu kupovne moći (PPS), najviše 'realne' cijene struje za kućanstva imale su Češka (39,16), Poljska (34,96) i Italija (34,40). Najniže prema PPS-u bile su Malta (13,68), Mađarska (15,01) i Finska (18,70).

Za poduzeća (ne-kućanske potrošače) prosjek EU blago je pao na 19,02 eura za 100 kWh (s 19,41 u drugoj polovici  2024.), što potvrđuje nastavak opreza ali pokazuje i da nema brzog povratka na pretkrizne razine.