Biznis i politika
StoryEditor

Hrvatska bi mogla prepoloviti potrebe za zapošljavanjem stranih radnika

18. Ožujak 2024.
Hrvoje Stojić

Prema procjenama Europske komisije, Hrvatska bi do 2030. godine mogla izgubiti oko 6,8 posto aktivne radne populacije, što je nominalno oko 150 tisuća ljudi, istaknula je danas Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, tijekom današnje ekonomske kave o novom Zakonu o strancima. No treba nas zabrinuti projekcija do 2050. godine, dodao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, istaknuvši da bi do tada Hrvatska, uz pretpostavku rasta BDP-a od 2,8 posto godišnje, mogla izgubiti oko 460 tisuća ljudi, odnosno 20,6 posto radne snage. Iz tog je razloga potražnja za stranom radnom snagom u Hrvatskoj sve veća, svake se godine stranim državljanima izdaje sve više dozvola za rad, velika većina tvrtki koje je HUP anketirao već zapošljava strane radnike, a oformljavanjem nove Vlade očekuje se donošenje novog Zakona o strancima. Međutim, Stojić je istaknuo da bi se smanjivanje broja aktivnog radnog stanovništva moglo prepoloviti.

– U Hrvatskoj je na djelu diskriminirajući sustav koji se tiče neodgovarajućeg poreznog tretmana rente, dosta se ljudi miče iz radne populacije, smanjuju se poticaji za rad. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je loša kod mladih do 30 godina, ljudi prije vremena bježe u mirovinu te je participacija žena na tržištu rada u Hrvatskoj vrlo niska. Stoga smo skloni donijeti procjenu da se Hrvatska na godišnjoj razini tijekom sljedećih sedam godina suočava s potrebama za 40 do 50 tisuća ljudi. No ta bi se potreba mogla smanjiti na 20 do 25 tisuća ljudi godišnje. Trebamo jačati poticaje za rad, ne samo kroz porezni sustav smanjivanjem poreznog klina za srednje i visoke plaće, nego i kroz usklađivanje potreba tržišta rada s obrazovnim sustavom, pri čemu se već kroz tri do četiri godine može napraviti veliki pomak. Hrvatska bi osim imigracije mogla ciljati na sektore koji imaju visokokvalificiranu radnu snagu ili one djelatnosti koje postižu brži rast produktivnosti u odnosu na prosjek EU-a, a to su graditeljstvo, poljoprivreda, prerađivačka industrija (kapitalna dobra) i ICT – objasnio je Stojić, dodajući da bi u pogledu izmjena Zakona o strancima bilo važno jače korištenje EU plave karte za IT sektor, kako bi se privukli i zadržali visokokvalificirani radnici.

Visokoobrazovanih tek 0,6 posto

Tijekom 2015. godine u Hrvatskoj je izdano 2700 dozvola za boravak i rad stranaca. U 2023. taj se broj popeo na 172 tisuće, što je povećanje za više od 40 posto u odnosu na 2022. Od početka ove godine do sada već je izdano 43.200 radnih dozvola, što je 46 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, iznio je službene podatke Davor Božinović, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova.

– Moramo osvijestiti da u Hrvatskoj imamo najveći gospodarski rast u EU u ovom trenutku, a da bismo ga nastavili, trebamo i strane radnike i o tome više nema dvojbe. Najviše je stranih radnika lani bilo iz Bosne i Hercegovine i Srbije, zatim iz Nepala, Indije, Sjeverne Makedonije i Filipina. Strani radnici još uvijek rade niskokvalificirane poslove u graditeljstvu i ugostiteljstvu, dok je visokoobrazovanih tek 0,6 posto. Novim zakonom osigurat ćemo prave podatke, još bolju kontrolu, kvalitetno upravljanje migracijskom politikom, koju neki zovu ‘majkom svih politika‘ u budućem razdoblju za Hrvatsku – najavio je Božinović.

image

Davor Božinović

U panel-raspravi o novom Zakon o strancima koja je uslijedila, Božinović je posebno pozdravio produženje trajanja izdanih radnih dozvola s jedne na tri godine, što je jedna od novosti koju Zakon donosi. Osim što će se time rasteretiti ljudi koji rade na izdavanju dozvola, strani državljani za to vrijeme stignu, primjerice, naučiti hrvatski jezik, što otvara prostor državi, društvu i poslodavcima da se ti ljudi integriraju, objasnio je Božinović.

Vrijeme izdavanja dozvola ključno

Komentirajući sporo izdavanje radnih dozvola stranim radnicima koje u nekim slučajevima traje mjesecima, što je ogroman problem u Hrvatskoj, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i dopredsjednik HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma, istaknuo je da razlog leži u tome što nisu sva veleposlanstva jednako brza s izdavanjem rješenja.

– Ili ćemo se okrenuti nekim drugim tržištima gdje to ide brže ili će se veleposlanstva bolje ekipirati i biti brža. Ako zaposlenika u turizmu nema 15. svibnja, nama je to ‘vlak koji je prošao‘ – objasnio je Ostojić, uz napomenu da u turizmu trenutno ne postoji eksponencijalan rast zapošljavanja stranih radnika kao u nekim drugim sektorima.

U građevinskom sektoru, s druge strane, gotovo u svim zanimanjima nedostaje djelatnika, rekao je Dragutin Kamenski, osnivač i vlasnik tvrtke Kamgrad te član Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.

– Nedostaje proizvodnih radnika poput tesara, zidara, montera suhe gradnje, keramičara, ali susrećeno se i s nedostatkom tehničkog kadra – inženjera, tehničara, poslovođa, skladištara. Uvođenje stranaca na te pozicije daleko je zahtjevnije nego što je to kod proizvodnih ranika – izjavio je Kamenski.

image

Veljko Ostojić, Dragutin Kamenski, Davor Božinović

Što se pak novog Zakona o strancima tiče, Kamenski je istaknuo da je vrijeme izdavanja dozvola vrlo bitno, jer tvrtke planiraju posao s tim radnicima, imaju ugovore s vrlo fiksnim rokovima, a ako kasne s projektima, slijede im ugovorne kazne. S time se složio i Ostojić.

– Voljeli bismo kada bi bilo moguće pratiti proces izdavanja dozvola online, s procjenom kada će dozvola biti izdana, jer poduzetnici imaju rokove, na primjer, turističku sezonu i EU fondove. Praćenje tijeka izdavanja dozvola poslodavcima bi olakšalo poslovanje – zaključio je Ostojić.

Čak osam mjeseci trebalo je maloj tvrtki Textile care services da ishodi dozvolu za zapošljavanje stranog radnika, opisao je vlastiti primjer direktor tvrtke Sadmir Hošić, ujedno i član Izvršnog odbora HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika. Do sada su, kaže Hošić, izdržali s tolikim čekanjem, ali ne zna kako će dalje jer je malim tvrtkama problem toliko unaprijed računati. Žao mu je što Zakon o strancima već nije donešen već se mora čekati sastavljanje nove Vlade, jer šest zaposlenika njegove tvrtke sada mora produžiti radnu dozvolu, koja je promjenom zakona mogla trajati tri godine.

Prijelaz preko jezične barijere

Prilikom zapošljavanja stranih radnika, Hošić kaže da su se vodili pitanjem kako bi se i oni sami htjeli osjećati da odu raditi u stranu državu, pa se prema strancima odnose jednako kao i prema svima drugima.

U Kamgradu su, recimo, domaće radnike pripremili na dolazak stranih kroz razgovore i zato su izbjegli konfliktne situacije.

– Sva organizacija samog gradilišta je takva da morate grupirati dio stranaca s domaćima koji znaju neki od jezika koji oni govore. Tehnički kadar mora barem prosječno poznavati engleski. Jasno je da sve te okolnosti povećavaju troškove organizacije i smanjuju efikasnost, ali to je naša stvarnost. U jednom smo trenutku imali šest prevoditelja – rekao je Kamenski koji razmišlja o tome da stranim radnicima koji u određenom roku nauče hrvatski jezik ponudi nagrađivanje, jer komunikacija na više jezika ‘usporava i smanjuje efikasnost‘ na gradilištu.

Aurora Volarević, potpredsjednica za integritet poslovanja u Infobipu, kaže da jezična barijera među njihovih 1400 zaposlenika u Hrvatskoj, ali i ukupno 3400 zaposlenika u raznim regijama i dijelovima svijeta, ne postoji. Radni jezik je engleski, a tvrtka stranim zaposlenicima koji su se zajedno sa svojim obiteljima preselili u Hrvatsku, a kojih je stotinjak, omogućuje učenje hrvatskog jezika.

– Najviše nam je stranih radnika u zadnje vrijeme došlo iz Rusije i BiH, zatim iz Kolumbije, Meksika, Indije, Ujedinjenog Kraljevstva i Makedonije. Imamo i radnike iz SAD-a, Perua, Portugala, Španjolske, koji dođu zbog projekta, a neki ostanu u Hrvatskoj. Uglavnom su to IT-jevci i ekonomisti – objasnila je Volarević, uz zaključak da osim učenja hrvatskog jezika, strance je jako važno učiti o hrvatskoj kulturi.

image

Sadmir Hošić, Aurora Volarević, Veljko Ostojić, Dragutin Kamenski, Davor Božinović

26. svibanj 2024 20:09