Hrvatska će u europski proračun morati izdvajati znatno više

Svaka država članica u europski proračun sada uplaćuje jedan posto bruto nacionalnoga dohotka, ali se očekuje povećanje tog doprinosa

Drakonski rezovi u potrošnji i povećanje poreza izazvani golemim deficitom izazvali su pad francuske vlade potkraj prošle godine. Nedugo nakon toga zbog proračuna je pala i vlada u Austriji. U Berlinu su pak nesuglasice zbog prijedloga proračuna označile kraj vladavine koalicije SPD-a, Zelenih i FDP-a. Politička nestabilnost u Francuskoj i Njemačkoj, pa i u manjoj Austriji, nije ostavila dubok trag samo u tim zemljama, nego i u cijeloj Europskoj uniji te je istodobno stavila Bruxelles pred ozbiljan izazov. Do sredine lipnja Europski parlament morat će predstaviti obrise novoga višegodišnjega financijskog okvira (VFO-a), proračuna koji će oblikovati sudbinu Europske unije od 2028. do 2034.

Taj zadatak, koji bi u uobičajenim okolnostima bio izazovan i kompleksan, sada je dodatno opterećen političkom nesigurnošću, mnogim geopolitičkim prijetnjama i sve snažnijim zahtjevima, poput potrebe za povećanim ulaganjima u sigurnost. Zasad se o proračunu sa sigurnošću može reći jedino to da će, i za to postoji opći konsezus na svim instancijama EU-a, biti izdašniji od prethodnih, da se ovoga puta neće štedjeti, a to će imati dalekosežne posljedice na sve zemlje, pa tako i na Hrvatsku, koja će također od 2028. u europski proračun morati izdvajati više nego dosad. I to znatno više!

Naime, svaka država članica sada u taj proračun uplaćuje jedan posto bruto nacionalnoga dohotka (BND), ali kako Lider doznaje, a o tome se već spekulira i u drugim medijima EU-a, očekuje se povećanje tog doprinosa za nekoliko postotnih bodova, o čemu se u Europskom parlamentu i Komisiji tek pregovara. Spominju se stope od 1,4 do 1,8 posto, no što će se na kraju prihvatiti, ovisi o političkim pregovorima koji su u tijeku.

Nedodirljiva administracija

Hrvatska sada na godinu izdvaja oko 700 milijuna eura u europski proračun. Primjera radi, kad bi stopa doprinosa porasla na 1,6 posto BND-a, uplaćivala bi 450,6 milijuna eura na godinu više nego sada, ukupno 1,216 milijardi eura na godinu. Ako bi Europski parlament glasao za to da se doprinos poveća na 1,8 posto BND-a, Hrvatska bi u europski proračun na godinu ukupno izdvajala 1,368 milijardi eura, odnosno 608 milijuna eura više. Ipak, te su procjene vrlo konzervativne jer hrvatski BND jamačno će rasti. Primjerice, uza stopu gospodarskog rasta od 2,5 posto na godinu doprinosi pri stopi od 1,6 posto BND-a bili bi veći za 684 milijuna eura, odnosno ukupno 1,44 milijarde eura; prema stopi od 1,8 posto pak izdvajanje za europski proračun povećalo bi se za oko 860 milijuna eura na godinu, što je 1,62 milijarde eura godišnje. Naime, pravilo da svaka članica sudjeluje u proračunu s doprinosom od jedan posto BND-a dogovoreno još je potkraj 80-ih godina prošloga stoljeća.

Dotad se europski proračun financirao uglavnom iz carinskih prihoda, poljoprivrednih pristojbi i dijela PDV-a. Budući da su se potrebe EU-a povećavale, uveden je dodatni izvor prihoda temeljen na gospodarskoj snazi zemalja članica mjerenoj BND-om, što je bila ključna reforma za financiranje proširenja na istočne zemlje i novih politika EU-a. Da taj doprinos više nije dovoljan za sve europske rashode, jasno je već neko vrijeme, no ideju o povećanju svojedobno je blokiralo Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, budući da više nema ni Davida Camerona, koji je bio glavni zagovarač konzervativnih doprinosa za EU, a ni UK-a u EU-u, vrata za veća izdvajanja širom su sada otvorena, ako se šaroliko društvo u EP-u u vezi s tim složi. A hoće – i to je jedino sigurno!

Trenutačni europski VFO, onaj od 2021. do 2027., iznosi oko 1,2 bilijuna eura, uz dodatnih 750 milijardi eura iz programa 'NextGenerationEU' (NGEU), što su sredstva osigurana za oporavak nakon pandemije financirana zaduživanjem kreditnim linijama koje će se otplaćivati idućih 30-ak godina. No svijet se promijenio od 2020. i pandemije, i to drastično. Ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza, klimatski izazovi i potreba za tehnološkom konkurentnošću zahtijevaju od EU-a da redefinira prioritete.

Ne pomažu ni prijetnje carinama iz Washingtona, kao ni kineski tehnološki uzlet. Da bi EU na sve to odgovorio i postavio se kao važan geopolitički čimbenik, mora imati održiv i snažan proračun, o tome u EP-u nema dvojbi. Novi VFO, poručuju sve instancije u Bruxellesu, mora odgovoriti na ključna pitanja: kako ojačati obrambene sposobnosti u EU-u i osigurati koheziju u sve fragmentiranijem političkom okružju, zadržavajući pritom socijalne i zelene agende? A to neće biti ni jednostavan ni lak posao.

Administracija se sigurno neće dirati. Ona guta između šest i sedam posto proračuna i tu ne bi trebalo, barem se zasad ne najavljuje, biti promjena. Ostalo je 'na stolu'; ništa nije sveto i nema nedodirljivih. Nove se strategije naslućuju tek u probnim balonima koji se puštaju polako i strateški kako bi se testirala reakcija javnosti i dionika. Jedan od tih opreznih balona smanjenje je sredstava za poljoprivredu i koheziju, što bi moglo imati dugoročne posljedice koje se ne smiju podcijeniti.

Cijeli tekst o europskom proračunu čitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.