Hrvatska dobila 835,6 milijuna eura iz NPOO-a, već traži novu tranšu

Nakon šest mjeseci kašnjenja, Europska komisija danas je potvrdila šesti zahtjev Hrvatske za isplatu 835,6 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, dijela instrumenta NextGeneration EU.

EK je, naime, u siječnju ove godine odgodila Hrvatskoj isplatu velike tranše sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji se temelji na ovom mehanizmu, i to zbog nereda u državnim tvrtkama, u jeku afere s Hrvatskim šumama.

Komisija je tada zatražila odgodu od osam tjedana zbog nedonošenja pravnog okvira za unapređenje rada državnih tvrtki, međutim, isplata se prolongirala sve do sada. Tek je danas Komisija zaključila da je Hrvatska u 'zadovoljavajućoj mjeri ostvarila 15 ključnih etapa i 11 ciljnih vrijednosti' za šestu tranšu bespovratnih sredstava i drugu tranšu zajma.

Sredstva su namijenjena projektima u području zdravstva, borbe protiv korupcije, geotermalnog istraživanja i razvoja vodika, upravljanja vodama, otpornosti na prirodne katastrofe, energetske povezanosti otoka te energetske sigurnosti.

U međuvremenu, točnije, 15. srpnja, Hrvatska je donijela traženi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH, odnosno o državnim tvrtkama, što je bio jedan od preduvjeta za isplatu milijuna europskih sredstava, ali i budućeg članstva Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-u). Zakon stupa na snagu 1. listopada 2025.

Već podnesen idući zahtjev

Koliko Hrvatska kasni s donošenjem zakona i isplatom europskog novca pokazuje činjenica da je prije svega četiri dana Hrvatska već poslala sedmi zahtjev za plaćanje iz NPOO-a vrijedan 1,7 milijardi eura. Ujedno je to i najveća pojedinačna tranša iz europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju 2013. godine.

Zahtjev je, kako se navodi na stranicama NPOO-a, 'temeljen na uspješnom ispunjenju sva 53 reformska i investicijska pokazatelja iz Plana oporavka i otpornosti'.

Dakle, iako je prošli tjedan šesta tranša još uvijek nije bila isplaćena, već se pokrenuo zahtjev za isplatom sedme, što otvara pitanja o dinamici financiranja i transparentnosti cijelog procesa. Također, do kraja 2025. godine planira se predati još jedan, osmi zahtjev u iznosu od 974 milijuna eura.

Nastavak financiranja i u 2026.

Podsjetimo, do sada je Hrvatska primila ukupno 4,5 milijardi eura uplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Najvažnija ulaganja odnose se na zelenu i digitalnu tranziciju, energetsku sigurnost i obnovu zgrada, obrazovanje i znanost, zdravstvo, tržište rada te socijalnu uključenost i demografiju. Zajedno sa šestom, sedmom i osmom tranšom, iznos iz NPOO-a narastao bi na 8 milijardi eura.

Kako su nedavno za Lider naveli iz Ministarstva financija, preostala dva zahtjeva za isplatu, odnosno deveti i deseti, planiraju se podnijeti tijekom 2026. godine.

Ukupna vrijednost ulaganja u okviru NPOO-a je 10,04 milijarde eura, od čega je 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava, a 4,2 milijarde eura čine zajmovi.