Hrvatska je u trećem ovogodišnjem kvartalu neslavni EU rekorder prema rastu broja stečajeva u odnosu na prethodno tromjesečje. Kako je izvijestio Eurostat, na razini cijele Unije u usporednom razdoblju broj bankrota smanjen je za 5,8 posto, a u Hrvatskoj je povećan za čak 24,7 posto.
Iako taj podatak zvuči više nego alarmantno, razloga za uzrujavanja gotovo da nema. Prije svega, visok postotni skok broja stečajeva u trećem kvartalu svoje korijene ima u tome što je u prvoj polovici godine Hrvatska bila među onim EU zemljama koje su u prvom i drugom kvartalu bilježile najveće postotne padove stečajeva u odnosu na prethodni kvartal. Tako je u prvom kvartalu u Hrvatskoj bilo gotovo 30 posto manje stečajeva nego u posljednja tri mjeseca prošle godine, a u drugom kvartalu ove godine idućih 21,6 posto manje nego u prvom tromjesečju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine zahtjev za stečaj podnesen za 3382 tvrtke, od čega u trećem kvartalu za njih 1080. Najviše bankrota u ovoj godini bilo je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, u kojoj ih je bilo 690.
Za razliku od vrlo visokih stopa padova i rasta broja bankrota po kvartalima, postoci rasta broja novoregistriranih tvrtki vrlo su skromni, ali su apsolutni brojevi mnogo veći nego kod stečajeva. U odnosu na prethodno tromjesečje, prema podacima Eurostata, u prva tri mjeseca broj novoregistriranih tvrtki u Hrvatskoj porastao je pet posto, u sljedećem kvartalu svega 0,2 posto (štrajk sudskih radnika!), a u trećem kvartalu 3,4 posto. Od početka siječnja do kraja rujna ukupno su u Hrvatskoj registrirane 23.373 nove tvrtke, pri čemu daleko prednjači sektor građevinarstva, u kojem je za to vrijeme otvoreno čak 3477 novih tvrtki, a bankrotiralo ih je 539.