Hoće li Hrvatska biti cilj velike seobe njemačkih industrijalaca zbog skupih energenata ili će nas ulaskom u Schengen okupirati europski beskućnici? Možda je to samo slučajna podudarnost. Kako god, vijest da čak petina njemačkih inženjerskih kompanija upozorava da bi mogla preseliti bar dio poslovanja u inozemstvo mogla bi se možda ticati i Hrvatske. Naime, njemačkim industrijalcima plin je danas i do deset puta skuplji nego prije dvije godine. Doduše, u agencijskoj vijesti kao mogući ciljevi njemačke industrijske selidbe spominju se tek Portugal, Pakistan i Češka. A gdje je tu Hrvatska?
Njemačka industrija već je jako povezana s Hrvatskom, koja iz te države uvozi najviše robe. Prošle godine vrijednost uvoza iz Njemačke bila je 4,2 milijarde eura (a u suprotnom smjeru otišla je roba vrijedna gotovo upola manje, 2,3 milijarde eura). Lidl, Kaufland, Metro, HT (u vlasništvu Deutsche Telekoma) i Porsche neke su od njemačkih perjanica koje su u Hrvatskoj pronašle zahvalno tržište.
No njemačke tvrtke odavno su u Hrvatskoj i kao proizvođači, među ostalima Siemens (samostalno i kao suvlasnik Končara – Energetskih transformatora), Harburg-Freudenberger... Doduše, Meggle je nedavno ugasio proizvodnju u Hrvatskoj, ali tu je još niz poduzetnika koji u Hrvatskoj posluju vrlo uspješno sa svojim tvrtkama u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Tako i najbolja hrvatska mikrotvrtka prema novostvorenoj vrijednosti od prošle godine ima većinskog njemačkog vlasnika. (Popis najboljih malih, srednjih i mikrotvrtki objavit ćemo u Lideru sljedećeg tjedna.)
Dakle, Nijemci nas ne poznaju samo kao najvjerniji turisti (u prvih devet mjeseci Hrvatsku je posjetilo 3,2 milijuna Nijemaca, više nego u rekordnoj 2019.), nego i kao poduzetnici, pa iznenađenja poslovično sporom administracijom ne bi smjelo biti. No možda baš zbog toga o širenju proizvodnje u Hrvatskoj mogu razmišljati samo poduzetnici koji su već ovdje. Teško da ćemo dobiti ‘nove Nijemce‘ na domaćoj industrijskoj sceni. Hrvatska neće jače osjetiti deindustrijalizaciju Njemačke, kao što nije jače osjetila ni povratak europske proizvodnje s Dalekog istoka.
No zato je uskoro izgledniji dolazak većeg broja – beskućnika, iz Njemačke i drugih država Europske unije. Predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Drago Lelas upozorio je da će se sljedeće godine broj beskućnika koji u našu zemlju stižu iz inozemstva povećati. Ako je za poduzetnike eurozona mogući okidač za dolazak, ulazak u šengenski režim – što se očekuje također od početka 2023. – povećat će slobodu kretanja, što je pak velika pogodnost za beskućnike.
Već ovoga ljeta trojica beskućnika iz Njemačke otkrila su Split, gdje, prema Lelasu, ‘ima dosta napuštenih prostora pogodnih za beskućnike, a na desetak mjesta na splitskom području može se dobiti različita pomoć‘. Dodao je da je lijepo vrijeme idealna prilika za beskućnike iz inozemstva sklone avanturi i boravku na ulici.
Pa, ako nas već neće ‘okupirati‘ njemačka industrija, mogli bismo očekivati bar ljetnu najezdu njemačkih i drugih europskih beskućnika.