Rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2022. godine od 4,0 posto na godišnjoj razini je iznad očekivanja zahvaljujući bržem rastu investicija i javne potrošnje. Na snažan rast investicija (+9,6 posto), odgovornih za pola opće stope rasta, utječe ‘vodopad’ EU fondova te rastuća orijentacija ekonomije na izvoz.
Naime, ona potiče investicije u konkurentnost pred ulazak u euro područje gdje konkurentski pritisci na naše tvrtke ojačavaju, navodi se u analizi Hrvatske udruge poslodavaca. Javna potrošnja doprinosi rastu BDP-a gotovo 50 posto, a rasla je po stopi od +6,8 posto, što je odraz rekordnih iznosa subvencija iz paketa energetskih mjera uz rast sufinanciranja investicija iz EU fondova. Suficit proračuna od oko 1 posto BDP-a omogućuje pravodobno jačanje javne potrošnje, koja je neupitno kratkoročno djelovala stabilizacijski i spriječila još snažnije usporavanje rasta BDP-a.
Unatoč solidnom rastu broj zaposlenih od oko 2,5 posto u 2022., rast osobne potrošnje od svega 1,3 posto nakon prosječno 6,8 posto tijekom ranija dva kvartala potvrđuje snažan pad kupovne moći. Rast izvoza roba i usluga je više no upola slabiji u odnosu na prvih devet mjeseci zbog slabije inozemne potražnje.
Na razini 2022. ostvaren je realni rast BDP-a od 6,3 posto uz podjednako snažan doprinos osobne potrošnje i investicija. Doprinos neto izvoza (roba usluga) je neutralan unatoč znatno snažnijem rastu uvoznih cijena od izvoznih, u uvjetima energetske krize, znatno skupljeg uvoza energenata i drugih sirovina te snažnog pada inozemne potražnje.
Sve u svemu, Hrvatska je lani bila četvrta najbrže rastuća ekonomija EU te najbrže rastuća ekonomija u CEE regiji s daljnjim snažnim kvalitetnim poboljšanjem strukutre rasta BDP-a u korist izvoza, naročito robnog. U ovom trenutku HUP zadržava procjenu manjeg pada BDP-a u ovoj godini od oko 0,5 posto i to nakon kumulativnog rasta od 20 posto tijekom zadnje dvije godine.
Brži rast investicija
Nedavno je nemali broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za gospodarstvo eurozone zahvaljujući snažnom padu cijena energenata, značajno manjim rizicima racionalizacije potrošnje energenata te oporavku kineske ekonomije kao najsnažnijeg pokretača izvoza mnogih članica EU.
U narednim HUP-ovim kvartalnim izgledima u prvoj polovici travnja razmotrit će se mogućnost pozitivne revizije kretanja BDP-a za 2023., osobito nakon produljenja Vladinih mjera za ublažavanje energetske krize sa stabilizacijskim učinkom na poslovanje poduzeća te kupovnu moć građana.
S druge strane, unatoč oporavku ekonomskog optimizma na horizontu od šest mjeseci, popularni IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj pokazuje pogoršanu percepciju trenutnog stanja u ekonomiji u skladu s negativnim utjecajem inflacije na realnu kupovnu moć stanovništva, silaznim trendom tvorničkih narudžbi od lanjskog proljeća naovamo te pogoršanjem uvjeta financiranja. Od prošlog ljeta, ESB je podigla ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu treba dodati još 150 baznih bodova do kraja ove godine.
S prvim kvartalom ove godine iz HUP-a očekuju potvrdu ulaska najveće europske ekonomije, Njemačke, našeg vanjskotrgovinskog partnera - u recesiju.
Kad govorimo o pozitivnim utjecajima na hrvatsku ekonomiju pozitivno djeluju najave vodećih turističkih operatera za nadolazeću sezonu u godini kad ulazak u Schengen te uvođenje eura pojačavaju naše komparativne prednosti. Pritom je rast turizma je ograničen padom investicija u kapacitete zadnjih godina u odnosu na pred-pandemijske godine, kao i prenapregnutom energetskom te komunalnom infrastrukturom.
Također, HUP očekuje ubrzanje rasta investicija na 7,5 posto zahvaljujući jačanju priljeva EU fondova te daljnjoj integraciji hrvatskih poduzeća u globalne lance vrijednosti prilikom čega treba nastaviti jačati investicije u konkurentnost.