Hrvatska još nije odabrala nacionalnog AI regulatora

Države članice Europske unije trebale su do 2. kolovoza ove godine obavijestiti Europsku komisiju o tome koje će nacionalno tijelo, ili više njih, biti zaduženo za provedbu i nadzor EU Uredbe o umjetnoj inteligenciji, odnosno AI Akta. Većina država još nije učinila, pa tako niti Hrvatska, što znači da za sada nitko ne nadzire provedbu pravila niti sankcionira nepravilnosti, iako AI Akt donosi stroga pravila za razvoj i korištenje umjetne inteligencije, posebno za rizične sustave.

Iako je EU odredila obvezu imenovanja nadležnih nacionalnih tijela, članice s time kasne do te mjere da Bruxelles dosad nije objavio ni službeni popis nacionalnih nadzornih tijela. Tek je poznato koje su zemlje uspostavile takozvanu jedinstvenu kontaktnu točku za komunikaciju oko primjene AI Uredbe, a to je njih samo sedam: Cipar, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Slovenija i Španjolska. U Sloveniji je, primjerice, tu ulogu preuzela Agencija za komunikacijske mreže i usluge.

Hrvatsko je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Europskoj komisiji do sada prijavilo samo preliminarnu listu 'nadležnih tijela', među kojima su Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Pučki pravobranitelj, Pravobraniteljica za djecu, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Državno izborno povjerenstvo (DIP) i Agencija za elektroničke medije (AEM).

Na naš upit o tome je li Hrvatska odabrala nacionalnog regulatora za umjetnu inteligencije, Ministarstvo navodi samo da stručna radna skupina 'radi na pripremi i uspostavi nacionalnog institucionalnog okvira za provedbu AI Uredbe'. U radnoj skupini su predstavnici državnih tijela, akademske zajednice, industrije i civilnog društva, a trenutno je u pripremi tekst prijedloga zakona kojime će se urediti struktura zadužena za područje umjetne inteligencije, a time i nacionalno nadležno tijelo. Iz Ministarstva kažu da redovito prate provedbu Uredbe i koordiniraju aktivnosti s Europskom komisijom.

Rješenje digitalni omnibus?

S obzirom na to da većina članica kasni s obvezom imenovanja nacionalnog AI regulatora, Europska je komisija nedavno predložila uvođenje tzv. digitalnog omnibusa, odnosno niza pravila koja bi omogućila bržu i jednostavniju provedbu digitalnih propisa. Kako smo nedavno pisali u Lideru, cilj omnibusa je olakšati tvrtkama, posebno manjima, pristup podacima za razvoj umjetne inteligencije, pri čemu se dijelom mijenjaju i odredbe GDPR-a.

Digitalni omnibus daje primat Komisiji u provedbi AI Uredbe, objašnjava odvjetnica Marijana Šarolić Robić, jer su države članice 'uveliko zaostale s implementacijom svojih obveza imenovanja i određivanja nadležnosti nacionalnih AI regulatora'.

Međutim, prema njezinom mišljenju, to nije nužno loše.

– Bolje je imati jednog regulatora na razini EU nego 27 regulatornih tijela s potencijalno drugačijim pristupima primjeni AI Uredbe – kaže odvjetnica.

Ipak, omnibus još nije donešen i njegovo se izglasavanje očekuje tek u 2026. godine, pa je do tada na snazi isključivo AI Uredba. A dok Komisija čeka nacionalne planove, a države članice dovršavaju svoje zakone, sustav nadzora nad umjetnom inteligencijom u EU trenutno nema jasno definirana tijela ni procedure.