Hrvatska među najboljima u EU po otvaranju firmi

Prema podacima Eurostata, u EU je 2023. poslovalo više od 33 milijuna aktivnih poduzeća. Osnovano ih je oko 3,5 milijuna, a ugašeno 2,8 milijuna. To znači stopu 'rođenja' od 10,5 posto i 'gašenja' od 8,5 posto što je znak otpornosti nakon pandemijskih šokova. No iza prosjeka kriju se duboki nacionalni rezovi, navodi Eurostat.

Raspon među državama je prilično ekstreman. Hrvatska je imala stopu osnivanja od 12,5 posto i gašenja od 5,3 posto, pa je saldo +7,2 p.b. (postotna boda), što je drugi najbolji rezultat u Eurostatovom prikazu, odmah iza Malte. To znači da se domaće poduzetničko okruženje, unatoč visokim troškovima i neizvjesnosti, pokazalo živahnim: na svaku ugašenu firmu došlo je znatno više novih.

Tko prednjači, a tko zaostaje

Apsolutni rekorder po pozitivnom saldu je Malta sa 17,1 posto osnivanja naspram 6,6 posto gašenja, odnosno +10,5 p.b. U skupini s velikim viškom osnivanja nad gašenjem su i Mađarska (9,4 posto vs. 2,6 posto, +6,8), Latvija (12,9 posto vs. 6,2 posto, +6,7), te Grčka (8,4 posto vs. 3,4 posto, +5,1).

Portugal (16,8 posto vs. 11,5 posto), Rumunjska (12,4 posto vs. 7,1 posto) i Nizozemska (9,4 posto vs. 5,0 posto) također bilježe jasne pluseve, a Slovenija stoji na 10,5 posto osnivanja i 6,6 posto gašenja (+3,9).

Na razini velikih tržišta, Francuska ima 14,0 posto osnivanja i 10,9 posto gašenja (+3,1), dok je Njemačka jedina među velikima s blagim negativnim rezultatom: 8,4 posto 'rođenja' i 8,9 posto 'smrti' (–0,4).

Stope osnivanja i gašenja poduzeća (2023.) - Eurostat (photo  Euronews)

Negativni ekstremi

Na suprotnoj strani skale je Estonija s visokom stopom osnivanja (14,3 posto) ali i iznimno visokom stopom gašenja (27,5 posto), što daje najdublji minus od –13,2 p.b. Slijede Bugarska (10,7 posto vs. 16,5 posto, –5,8), Irska (11,8 posto vs. 16,6 posto, –4,8), Sjeverna Makedonija (9,3 posto vs. 12,8 posto, –3,6) i Danska (7,3 posto vs. 9,8 posto, –2,5). Slovačka je na 11,7 posto osnivanja i 13,7 posto gašenja (–2,0), a Poljska na 11,5 posto i 12,4 posto (–1,0).

Tko otvara najviše, a tko najmanje

Najviše se novih tvrtki rađalo u Litvi (19,6 posto), Malti (17,1 posto) i Portugalu (16,8 posto). Nižu dinamiku 'rođenja' bilježe Austrija (6,2 posto), Danska (7,3 posto) i Italija (7,8 posto).

Po 'smrtnosti' prednjači Estonija (27,5 posto), zatim Irska (16,6 posto) i Litva (16,1 posto), a među višima su i Bugarska (16,5 posto) te Slovačka (13,7 posto). Na nižim razinama gašenja su, primjerice, Grčka (3,4 posto) i Mađarska (2,6 posto).

Brojevi osnivanja i gašenja poduzeća (2023.) - Eurostat (photo  Euronews)

- Jaz između stope osnivanja i gašenja ključan je indikator vitalnosti i govori koliko se ekonomije uspješno obnavljaju kroz kreativnu destrukciju - kaže prof. Jun Du iz Aston Business School.

Stručnjaci ističu da zemlje s negativnim saldom često kombiniraju pad tradicionalnih industrija bez brzog rasta novih sektora, težu i sporiju administraciju, skučen pristup financiranju, nepovoljnu demografiju i rastuću tržišnu koncentraciju. U 'pozitivnom klubu' češći su ekspanzija usluga i tehnologije, fleksibilniji rad, dublji financijski sustavi i viša tolerancija na rizik. Brzina registracije/odjave, razlikuju uspješne od onih tromih.

Zbrojeno, europski neto plus od +1,9 p.b. potvrđuje da je poduzetništvo nastavilo 'disati' i u zahtjevnim uvjetima, dok hrvatski rezultat od +7,2 p.b. svrstava zemlju među najdinamičnija tržišta  što je dobar signal za zapošljavanje i širenje baze malih i srednjih poduzeća. Istodobno, ekstremi poput estonskog –13,2 upozoravaju da visoka rotacija firmi često odražava volatilne troškove, nepredvidivu regulaciju ili tržišnu strukturu koja forsira brzo gašenje. A –0,4 u Njemačkoj podsjetnik je da ni najveća gospodarstva nisu imuna na pritiske.

Stručnjaci zaključuju da su za poslovne odluke, najatraktivnija tržišta koja spajaju visoke stope osnivanja s niskom 'smrtnosti' poput Malte, Hrvatske, Mađarske i Latvije, jer nude plodno tlo za širenje dobavljačke mreže, testiranje novih proizvoda i brže skaliranje. Tamo gdje je 'smrtnost' visoka, ulazak traži oprezniji pristup, jače upravljanje likvidnošću i fazno investiranje, zaključno upozoravaju stručnjaci.