Prosječna stopa gospodarskog rasta u zadnje tri godine trebala bi dosegnuti 7,6 posto, po čemu je Hrvatska treća u Europskoj uniji iza Irska i Malte, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković koji je u saboru podnio godišnje izvješće o radu vlade, ističući uz ostalo rast plaća i zaposlenosti te pad nezaposlenosti.
Uz konstantno ometanje i buku koju su prosvjedujući protiv načina vođenja sjednice stvarali oporbeni zastupnici, Plenković je istaknuo da je BDP po stanovniku porastao s razine od 62 posto prosjekla EU-a prije sedam godina na 73 posto koliko je sada.
Tijekom tog razdoblja po njegovim riječima smanjeni su porezi, kao i udio javnog duga u BDP-u i proračunski deficit.
Javni dug je, podsjetio je, 2016. godine bio na razini 80 posto BDP-a, a procjenjuje se da će ove godine pasti na 60,7 posto.
Hrvatska je po prvi puta, kako je rekao, ušla među 38 zemalja u kategoriji naprednih gospodarstva prema kriterijima MMF-a, a uz Grčku je jedina zemlja kojoj su za vrijeme kriza izazvanih covidom i ratom u Ukrajini sve tri najvažnije rejting agencije povećale rejting na korak do najvišega.
Hrvatska je na 12. mjestu među 193 država po ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, dodao je Plenković.
Spomenuo je pet krugova porezne reforme u što je uloženo 1,3 milijarde eura pri čemu je porez na dobit za više od 90 posto poduzetnika smanjen s 20 na deset posto, a smanjene su i stope poreza na dodanu vrijednost za neke proizvode kao i stope poreza na dohodak.
- Vlada je provela šest paketa pomoći građanima i gospodarstvu ukupno vrijednih 7,2 milijarde eura - rekao je.
Uvođenje eura po njegovim riječima nije povećalo inflaciju, o čemu govore njezine više stope u zemljama EU-a srednje i istočne Europe u kojima euro nije službena valuta.
Pohvalio se da je u proteklih sedam godina broj zaposlenih porastao za 265 tisuća, a stopa zaposlenosti porasla je sa 61,4 na rekordnih 71,2 posto. Istodobno, kako je rekao, stopa nezaposlenosti je pala 12,3 na 5,4 posto i najniža je od 1989. godine.
Premijer očekuje rast plaća kao rezultat najnovijeg kruga porezne reforme i to doprinosom jedinica lokalne samouprave ukidanjem ili smanjenjem prireza. Kaže da za to ima dovoljno financijskog prostora.
Kaže i da je vlada planirala prosječnu plaću u 2024. od 1.008 eura, a da je taj prag dosegla medijalna neto plaća, koja je u kolovozu iznosi 1004 eura.
- Prosječna plaća porasla je u našem mandatu za 55 posto, sa 749 na 1.163 eura, što je povećanje od 414 eura - rekao je Plenković, dok je minimalna neto plaća porasla za 69 posto, s 331 na 560 eura. Najavio je da će vlada ovaj tjedan minimalac podići sa 700 na 840 eura bruto, što je oko 672 eura neto.
Unatoč visokoj inflaciji, zahvaljujući bržem rastu plaća kupovna moć je porasla za 20 posto, tvrdi premijer, kao i to da je u sedam godina rada njegove vlade povećan broj otvorenih i aktivnih obrtnika.
Hrvatska je po njegovim riječima u plusu od 12 milijardi eura kada se usporede njezine upate i isplate iz EU-ove blagajne u desetgodišnjem razdoblju članstva.
Kada je riječ o turizmu, rekao je da su prihodi od stranih turista u 2016. godini bili 8,6, a 2022. godine 13,1 milijardu eura. Za poljoprivredu kaže da je cilj samodostatnost u proizvodnji hrane, a planira se i okrupljavanje 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta do kraja 2025. godine.
Govoreći o afričkoj svinjskoj kugi, ustvrdio da će država snažno stati iza uzgajivača svinja, pri čemu su dosadašnji paketi pomoći vrijedni 30 milijuna eura.
U energetici želimo, kako je rekao, biti čvorište ovoga dijela Europe, uz bitnu ulogu LNG terminala na Krku i povećanja njegova kapaciteta.
Od prometnih projekata, u ostalo je nabrojao izgradnju pelješkog mosta, dovršetak cestovnog koridora 5C kroz Slavoniju i Baranju te radove na dovršetku autoceste Zagreb-Sisak do Uskrsa iduće godine kao i planove za treću autocestovnu traku od Zagreba do Karlovca kao i na zagrebačkoj obilaznici.
Tu su i završetak istarskog ipsilona i Tunela Učka, ceste D403 u Rijeci, ceste Križišće - Žuta Lokva preko Senja, kao i nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku. Gradi se i splitska obilaznica, a potpisan je i ugovor za tunel Kozjak.
Najavio je snažne investicije u željeznicu, od šest milijardi eura.