Poljska i Litva, zemlje koje se nalaze u pokraj Rusije, itekako podržavaju povećanje naknade za NATO, Francuska nove naknade tek obrazlaže javnosti, a Hrvatska je već najavila da izdvajanja može povećati na tri posto, ali to neće biti ni lako ni jednostavno
Čim je osvojio izbore, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je jasno poručio saveznicima: trošite više na obranu! Za njega, govorio je u naletu uzbuđenja od novog ulaska u Bijelu kuću, naknada od dva posto za članstvo u NATO Savezu nije bila dovoljna, trebalo bi, rekao je, izdvajati pet posto! Bio je to politički šok za Europu. Otkad je Rusija napala Ukrajinu, svi mi na Starom kontinentu svjesni smo da ne živimo u miru kao prije, da je rat i izgledan i moguć na cijelom kontinentu, da se moramo moći braniti, ali nismo bili spremni čuti baš toliku cijenu. Za brojne zemlje, pa tako i za Hrvatsku, i prethodna obveza od dva posto pokazala se dosta izazovnom, ali nisu sve zemlje niti jednako kritične niti su sve zemlje te najave shvatile olako. Naime, Poljska i Litva, zemlje koje se nalaze u pokraj Rusije, itekako podržavaju povećanje naknade za NATO, strahujući da bi se Trump mogao povući iz NATO-a što je scenarij koji nitko ne želi doživjeti.
Da Trump nije neozbiljan u svojim najavama dokazao je prošlog tjedna njegov kandidat za američkog ministra obrane, Pete Hegseth, koji je rekao da će dati sve od sebe da NATO saveznici „pokažu snažnu predanost članku 3. saveza, koji kaže da članice moraju biti dovoljno pripremljene za suočavanje s kriza“. No, NATO-ovi dužnosnici su smanjili pritisak i poručili kako zahtjevi za povećanjem neće odmah biti pet posto, već, što je nedavno istaknuo i glavni tajnik Mark Rutte, vjerojatno oko tri posto. No i to povećanje bi zahtijevalo jednoglasnu potporu saveznika, pa i Hrvatske, a dogovor se očekuje do lipanjskog summita Saveza u Den Haagu.
Proširena vizija obrambene potrošnje u NATO-u, potaknuta trenutnim globalnim sigurnosnim izazovima i sve većom nepredvidivošću američke politike prema Europi, a i ruske također, postavlja brojna pitanja pred Hrvatsku. U trenucima kada Francuska, jedna od najmoćnijih europskih vojnih sila, preispituje vlastitu poziciju prema NATO-ovim ciljevima čiji ministri javnosti jasno daju do znanja da se moraju pripremiti za situaciju u kojoj američki saveznik povlači svoje ratne brodove iz Sredozemlja, a borbene zrakoplove s Atlantika na Pacifik, i manje zemlje poput Hrvatske moraju pronaći balans između ambicioznih zahtjeva saveza i vlastitih financijskih kapaciteta.
Hrvatska ide na tri posto
Hrvatska će tek ove godine, rekao je to nedavno i ministar obrane Ivan Anušić dosegnuti izdvajanje u obranu od minimalno dva post BDP-a, a prema njegovim najavama, moći će povećati ulaganje i na tri posto bude li to zatraženo na sastancima NATO-a.
- Hrvatska će moći odgovoriti na zahtjev od tri posto, ali nije to tako jednostavno. Ogromni su novci u pitanju, ali i ogromni procesi u kojima vi možete na kraju ostvariti tih tri posto. Hrvatska će svakako pratiti smjernice NATO saveza - rekao je Anušić.
Za Hrvatsku to samo znači da će morati povećati obrambenu potrošnju bez ugrožavanja ostalih sektora, poput zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi bit će itekako izazovno. Ne samo da će biti teško preraspodijeliti sredstva iz proračuna, nego će biti teško i javnost uvjeriti da su nova izdvajanja doista i potrebna. Kao da je Domovinski rat u potpunosti iščeznuo iz kolektivne svijesti. S druge strane, neispunjavanje novih ciljeva moglo bi dovesti do marginalizacije Hrvatske unutar saveza, što bi dugoročno moglo ugroziti njezinu sigurnosnu poziciju, a ni to nije opcija na koju možemo pristati.
Hrvatski BDP će u 2025. godini rasti između 2,7 posto i 3,3 posto ovisno o izvoru prognoze. Premda precizna vrijednost hrvatskog BDP-a nije navedena u dostupnim izvorima, može se procijeniti da će u 2024. godini iznositi oko 80 milijardi eura, što je približna vrijednost iz prethodnih godina (prema HNB-u, 2023. godine je iznosio 76,4 milijarde eura). Hrvatska trenutno izdvaja oko dva posto BDP-a za obranu, u stvarnosti je to nešto manje, ali zaokružili smo. U novčanim iznosima, to znači da sada na obranu trošimo 1,6 milijarde eura, a ako se povećaju izdvajanja na tri posto ta izdvajanja bi mogla dosegnuti 2.4 milijarde eura. Usporedbe radi, Hrvatska je dosad kupila za 1,2 milijardi eura 12 borbenih aviona Rafal.
Bit će negodovanja
Za domaće financije stvar je jasna, takvo će povećanje zahtijevati preusmjeravanje resursa ili povećanje zaduživanja, što će tek izazvati glasna negodovanja i kritike u javnosti, tim više što su povećanja izdvajanja i ulaganja vidljiva i golim okom.
Hrvatska vojska trenutno je suočena s potrebom modernizacije. Nabava borbenih aviona Rafale iz Francuske već je značajan korak. Osim Rafala, koji nisu još svi ni stigli u Hrvatsku, za 11,2 milijuna eura su se nabavile rakete Spike za oklopna vozila Patria, kupovala se komunikacijska oprema, streljivo za haubice za 14 milijuna eura, planira se nabava protuzračnih raketnih sistema srednjeg i dugog dometa uz procijenjene troškove od oko 500 milijuna eura. Isto tako, u tijeku su pregovori o nabavi naoružanih bespilotnih letjelica velikog dometa, kao što su turski Bayraktar TB2 ili izraelski Hermes 900, a dogovorena je i nabava HIMARS pokretnog raketnog sustava koji ćemo platiti od 300 do 390 milijuna eura, a u tijeku je i modernizacija 62 američka, oklopna borbena vozila Bradley u Đuri Đakoviću, kao i proizvodnja novih Patrija vozila, a nabavljaju se i tenkovi Leopard.
U nedavnom intervjuu u Lideru, sada već bivša američka veleposlanica Nathalie Rayes je istaknula da je Hrvatska predano radila na ispunjenju cilja o izdvajanju dva posto svog BDP-a na obranu te je navela da je za SAD jako važno da se njihovi saveznici mogu obraniti, da su jaki i da sve članice jednako pridonose zajedničkoj sigurnosti i obrambenim sposobnostima Saveza.
- Ponosna sam što će Hrvatska taj cilj ispuniti već u prvom tromjesečju 2025. godine, to je jako zdravo za Hrvatsku, jednako kao što će to biti iznimno važno i zdravo i za druge koje su članice Saveza, premda, svjesni smo toga, tolike iznose nije uvijek lagano osigurati – poručila je Rayes.
Sad plaćamo cijenu
Goran Basarac, predsjednik klastera obrambene industrije i predsjednik Uprave državne tvrtke Agencije ALAN, ističe za Lider da je Europu probudio rat u Ukrajini i da je pred nama dug put da dosegnemo neke zajedničke obrambene okvire.
- Rafale avioni, Mistral PZO sustavi, RGW 90 protutenkovski sustavi, HIMARS, BARQAKTAR-dronovi, Ceasar haubice, Leopard 2 tenkovi, sve su to značajna izdvajanja za našu zemlju i to nije lako za naš proračun, no ta su izdvajanja nužna da i mi možemo doprinijeti određenim politikama i aktivnostima na razini NATO i da budemo primarno interoperabilni sa snagama NATO saveza. To je jednostavno nužna osnova jer godinama EU, a niti mi u RH, nismo ulagali u obranu i sigurnost. Sad se plaća cijena, i to povećana, ali to se mora jednostavno prihvatiti. Pogledajte naše okruženje, neke države u našem okruženju šalju signale nesigurnosti, a mi moramo biti spremni obraniti sebe u tom prvom naletu. Pa to je vidljivo iz primjera Ukrajine, ali i našeg Domovinskog rata gdje smo bili prepušteni sami sebi početnih mjeseci rata, a kasnije je počela dolaziti pomoć – zaključio je Basarac.