Hrvatska privlači strane umirovljenike, ali bez poreznih olakšica

Iako se ne nalazi među državama koje su na vrhu globalnih ljestvica za umirovljenike, Hrvatska sve više ulazi u fokus stranih građana koji traže mirno, sigurno i klimatski ugodno mjesto za život. Iako u statistikama Ministarstva unutarnjih poslova o zahtjevima za boravak nisu posebno istaknuti stariji ljudi, tj. umirovljenici, do 31. svibnja 2025. godine ukupno je izdano 83.252 dozvola za boravak i rad.

Glavni domaći aduti su blaga klima, sigurnost, relativno niski troškovi života i zdravstvena infrastruktura koja je iznad prosjeka regije. No za razliku od Portugala ili Španjolske, koje su na vrhu zemalja koje privlače strane umirovljenike, Hrvatska još nema specijaliziranu umirovljeničku vizu ni porezni okvir namijenjen privlačenju stranih umirovljenika.

Trenutačno se stranci mogu naseliti samo putem privremenog boravka na temelju dostatnih sredstava, zdravstvenog osiguranja i dokaza o smještaju. Takav pristup omogućava dolazak, ali ne nudi ni stabilnost ni predvidljivost koju traže strani umirovljenici.

Porezni tretman mirovina

U Hrvatskoj se inozemne mirovine oporezuju prema općim pravilima, uz primjenu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s većinom država EU-a, SAD-om i Kanadom. Pritom umirovljenici ostvaruju 50-postotni porezni odbitak, što ublažava ukupno opterećenje, ali ne predstavlja konkurentsku prednost.

Za usporedbu, Portugal deset godina omogućava gotovo potpuno oslobođenje od poreza na strane mirovine, dok Grčka nudi fiksnu poreznu stopu od sedam posto za strane umirovljenike. Španjolska pak ima tzv. 'non-lucrative visa', koja omogućuje boravak osobama s redovitim prihodima iz inozemstva i vrlo jednostavne procedure produljenja, dok Portugal ima D7 vizu. 

Usporedba s vodećim europskim destinacijama

Prema Global Retirement Reportu 2025. organizacije Global Citizen Solutions, tri europske zemlje, Portugal, Španjolska i Austrija su se svrstale među pet najpoželjnijih svjetskih destinacija za umirovljenike, uz Mauricijus i Urugvaj. Inače, izvješće obuhvaća 44 zemlje koje nude službene programe boravišnih ili umirovljeničkih viza a gotovo 32 posto svih globalnih umirovljeničkih viza dostupno je u Europi, što kontinentu daje vodeću poziciju.

Glavni kriteriji bili su: kvaliteta života, trošak stanovanja, porezna učinkovitost, zdravstvena zaštita i sigurnost. Europa je zauzela vodeće mjesto s 32 posto svih globalnih programa umirovljeničkih viza, a južne članice Unije istaknule su se kombinacijom mediteranske klime i posebnih poreznih režima.

- Portugal predvodi jer D7 njihova viza nudi jednostavne uvjete, stabilan porezni okvir i jasan put prema državljanstvu - navodi Adalberto Pucca, voditelj globalne mobilnosti u Global Citizen Solutionsu. Dodaje kako su ključni razlozi portugalskog uspjeha 'niži troškovi života od prosjeka zapadne Europe, izvrsna zdravstvena infrastruktura, visoka sigurnost i stabilna ekonomija'.

Na trećem mjestu nalazi se Španjolska, a Austrija je zauzela peto mjesto. Obje zemlje prednjače po javnom zdravstvu i kvaliteti života, dok Portugal ostaje vodeći po pristupačnosti i integraciji stranih rezidenata.

Pokretači lokalnih ekonomija

Rastući broj umirovljenika koji se odlučuju preseliti u inozemstvo postaje sve važniji gospodarski faktor. Takvi rezidenti u prosjeku imaju stabilne prihode, manju potrošnju javnih resursa i veći udio u lokalnoj potrošnji i tržištu nekretnina. Primjerice, Portugalov 'Golden Visa' i 'D7 program' zajedno su generirali više od sedam milijardi eura izravnih stranih ulaganja, dok je Španjolska u razdoblju od 2014. do 2023. privukla više od 4,5 milijardi eura kroz slične sheme. Veći dio kapitala slio se upravo u realni sektor i tržište nekretnina.

Stručnjaci upozoravaju da bi Hrvatska, uz minimalne regulatorne izmjene, mogla postati regionalni lider u privlačenju umirovljenika, osobito ako bi uvela poseban vizni program i porezne poticaje, po uzoru na južnoeuropske zemlje.

Hrvatska i EU prosjek

Prema najnovijim podacima platformi Numbeo i Investrope, troškovi života u Hrvatskoj značajno su niži nego u nekim drugim europskim zemljama, što Hrvatsku čini atraktivnom destinacijom kako za život, tako i za ulaganja. Konkretno, trošak života u Hrvatskoj je otprilike 30 do 40 posto niži u usporedbi s Austrijom, premda precizniji podaci govore o približno 27 do 39 posto nižim troškovima, ovisno o uključivanju najamnine i drugih faktora. U usporedbi s Portugalom, pak, razlika je manja i Hrvatska je često tek nekoliko posto povoljnija, a ponekad se i troškovi gotovo podudaraju, osobito kod hrane i usluga. Investrope dodatno ističe da su cijene nekretnina i najma u Hrvatskoj konkurentnije u odnosu na Portugal, dok su troškovi komunalnih usluga i prehrane malo viši.

Demografske i ekonomske projekcije jasno pokazuju da će u idućih 20 godina udio umirovljenika u EU dosegnuti 30 posto populacije. U toj tzv. srebrnoj ekonomiji krije se ogroman potencijal za zemlje koje znaju privući starije, financijski stabilne rezidente. Hrvatska ima sve preduvjete da postane dio tog trenda,  sigurna je, klimatski privlačna i infrastrukturno povezana. No, bez jasne državne strategije za privlačenje umirovljenika, ostat će tek 'skriveni umirovljenički dragulj' europske periferije.

- Umirovljenici više ne traže samo mir, već i zemlje koje im nude predvidljiv porezni okvir, kvalitetno zdravstvo i osjećaj pripadnosti. Tko to prvi prepozna, dobiva – zaključuje dr. Laura Madrid, voditeljica istraživanja Global Citizen Solutionsa.

Za Hrvatsku, to bi mogla biti prilika koju vrijedi iskoristiti,  ne samo radi turizma, već i kao trajne, stabilne investicije u budućnost.