Biznis i politika
StoryEditor

HRVATSKA NA METI NEVREMENA: Klimatske promjene traže deset protuolujnih mjera

29. Srpanj 2023.
Posljedice oluje u Zagrebufoto Ratko Mavar

Serija oluja, a posebno ona od prošle srijede, koja je protutnjala od Zagreba do granice sa Srbijom, digla je na noge cijelu Hrvatsku. S pravom. Dramatične klimatske promjene već nas neko vrijeme upozoravaju da nismo dobro pripremljeni za ekstreme (oborine, nevremena, suše…) koji su sve češći. Umjesto klasične svakodnevne jadikovke o krivcima (od notornih Plenkovića i Tomaševića do Državnog hidrometeorološkog zavoda), eto deset prijedloga za efikasniju obranu.

1. Pregled i eventualna zabrana limenih krovova

Ustanoviti koju brzinu vjetra mogu podnijeti, i hitno zamijeniti najrizičnije. Ovo se posebno odnosi na javne objekte, s kojih krovovi najčešće lete (zbog veće površine, ali i zbog lošeg postavljanja).

Također, stručnjaci bi trebali procijeniti treba li nove limene krovove zabraniti, ili bar dodjelu državnih i europskih poticaja za nove projekte uvjetovati solidnijom gradnjom.

2. Protugradna obrana i dronovi

Raketni sustav ukinut je 2020. jer je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) tvrdio da  nije imao dokazanu učinkovitost i da je bio preskup za održavanje. Rakete su poslane u skladišta unatoč Zakonu o sustavu obrane od tuče koji nije ni ukinut. DHMZ je umjesto ušteda od 2020. do 2022. povećao godišnje troškove sa 20 milijuna eura na više od 33 milijuna eura.

U međuvremenu su se pojavili dronovi, koji mogu biti efikasniji od raketa ispaljenih sa zemlje. Za obranu od tuče upotrebljavaju se u Francuskoj, Kini i SAD-u (a u Sjevernoj Dakoti s čestim sušama povećali su i količinu oborina).

3. Sustav uzbunjivanja

Svjetski meteorolozi umjesto raketa predlažu istraživanje olujnih procesa. A domaći meteorolozi su i sat prije oluje prošle srijede za Zagreb imali narančasto upozorenje. Kad je napokon promijenjeno u crveno, obavijest nije došla do svih. Dugo najavljivani i skupi sustav sa slanjem SMS-ova još je u testnoj fazi, a nitko se nije sjetio aktivirati gradske sirene, u kombinaciji s upozorenjima na svim radijskim, TV i internetskim medijima. 

Posebno bi trebalo razraditi pravila za obavezno zaustavljanje svih rizičnih radova na otvorenome za vrijeme crvenog alarma (u graditeljstvu, šumarstvu, poljoprivredi…)

4. Otvaranje svih garaža

Za vrijeme crvenog alarma treba besplatno otvoriti sve javne garaže, ali i staviti građanima na raspolaganje sva natkrivena kompanijska parkirališta. Pritom bi u većim, prometno opterećenim gradovima, prvenstveno Zagrebu, trebalo razmotriti dodatno ograničavanje parkiranja na prometnicama. Uz to bi trebala ići gradnja dodatnih garaža, uz povoljan zakup parkirnih mjesta. Osim novca iz EU, moguće je i javno-privatno partnerstvo, ali uz kontrolirane cjenike, posebno za dugoročni najam za stanovnike kbvarta.  

5. Pregled, rušenje i sadnja stabala

Samo na području Zagreba je 1,2 milijuna stabala, od čega je oko 400 tisuća u parkovima i šumama, a ostatak na javnim površinama i privatnim posjedima. Treba hitno srušiti najrizičnija stabla (opasna po život građana u slučaju rušenja) u drvoredima uz prometnice i parkovima, a za svako srušeno zasaditi dva nova, ali uz stručnu preporuku da to budu vrste čiji korijen je dovoljno jak da podnese jake udare vjetra. Stožeri civilne zaštite samo su brojili srušena stabla, a nigdje nema podataka koje su se vrste najčešće rušile.

6. Mapa rizičnih područja

Svima treba biti dostupna karta s područjima koja treba izbjegavati kad prijeti opasnost od oluja, visokih temperatura, poplava… u svim naseljima s preporukom da se ti dijelovi izbjegavaju za vrijeme crvenog alarma

7. Pregled elektroenergetskog sustava

Rizične vodove treba bolje osigurati od vjetra, a one koji najčešće budu pokidani provesti  ispod zemlje, unatoč znatno većoj cijeni. Cijeli sustav ionako treba obnoviti kako bi mogao podnijeti veće opterećenje električnih punjača automobila, posebno u turističkoj sezoni.

8. Sustavi odvodnje u gradovima

Zagrebačke vodovodne i kanalizacijske cijevi u prvom su planu za svake veće kiše ili pucanja. Sad se ne poplavljuju samo podvožnjaci, nego i cijele ulice i trgovi. Vrijeme je za sveobuhvatnu nadogradnju, u skladu s ekstremnim količinama oborina. Isto vrijedi za gotovo sve urbane sredine u Hrvatskoj, a pogotovu na Jadranu.

9. Protokol za korištenje vojske

Prema slikama s terena, čini se da su angažirani vojnici ovih dana najviše pilili srušena stabla i skupljali granje. Možda su sposobni i za kompliciranije inženjerijske zahvate.  

10. Osiguranje imovine

Središnja i lokalna država trebale bi se više angažirati u subvencioniranju osiguranja. S uvođenjem obaveznog osnovnog osiguranja za nekretnine, postrojenja i poljoprivredne površine s osiguravateljima bi se vjerojatno mogle dogovoriti povoljnije premije. Ako to funkcionira za vozila, moglo bi funkcionirati i za ostalu imovinu, uz mogućnost dodatnog ‘kasko-osiguranja‘.

 

Svjesni smo da sve to zahtijeva ogromna novčana sredstva. No, zato postoje fondovi EU, a tu su i državni proračun, kao i lokalni proračuni. Dio troška trebali bi podnijeti i sami građani, a tu su mogući partneri bankari i osiguravatelji, te građevinski sektor. Osim toga, nemoguće je sve napraviti odmah. Za početak bi prava strategija s preciznim rokovima i troškovima (s njihovom raspodjelom).

Šteta da se baš nitko iz politike – od vladajućih do oporbe – nije sjetio da proširi dnevni red izvanredne sjednice Sabora. Donošenje protuolujnih mjera zasigurno bi bilo produktivnije i od predloženih, i od usvojenih zaključaka o plinskoj aferi i štrajku u pravosuđu.

Posljedice nevremena u brojkama

14 županija i Grad Zagreb pogodilo je nevrijeme prošle srijede poslijepodne

5 osoba poginulo - u srijedu dvije u Zagrebu, jedna kod Novske, i u Tovarniku, a u petak jedna u Umagu

2 dizalice srušile su se – u Rijeci i Zagrebu, gdje je radnik preživio pad sa 40 metara visine

2640 prijava štete od posljedica nevremena primljeno je do ponedjeljka u Zagrebu

200 objekata oštećeno je samo u Karlovcu, gdje je padala tuča veličine teniskih loptica

1300 i više intervencija zaprimile su hitne službe u Zagrebu i Županiji

133 oštećenja na zagrebačkim vrtićima i školama prijavljena su Gradu

1000 stabala palo je i slomljeno prošle srijede u Zagrebu, uz 651 dojava za uklanjanje

26. svibanj 2024 20:59