Katar je nedavno zaprijetio obustavom isporuke plina Europskoj uniji, ali Hrvatska zbog toga nema razloga za strah jer su dosad iz Katra na LNG pristala tek tri od 108 brodova, doznaje Lider.
Naime, zbog nove direktive EU-a koja zahtijeva od velikih tvrtki da provjere koriste li itko u njihovom opskrbnom lancu prisilni rad ili se pak u tom istom lancu uzrokuje šteta okolišu Katar planira obustaviti isporuke LNG plina Europi. Naime, predviđene kazne za nepoštivanje ove direktive mogu iznositi do pet posto globalnog prometa tvrtke, a katarski ministar energetike Saad al-Kaabi, izjavio je da će Katar prestati isporučivati plin EU-u ako bi zbog ove direktive izgubio toliki prihod, naglašavajući da "ne blefira".
- Ako bih izgubio pet posto ostvarenog prihoda odlaskom u Europu, neću ići u Europu - rekao je Kabi i dodao da pet posto ostvarenog prihoda QatarEnergyja predstavlja pet posto ostvarenog prihoda Katara, a to je "narodni novac" koji ne može izgubiti. Ova situacija dolazi u trenutku kada Katar, jedan od vodećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG), planira proširiti svoj kapacitet ukapljivanja sa 77 milijuna na 142 milijuna tona godišnje do 2027. godine.
I Hrvatska uvozi ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Katara. Od otvaranja LNG terminala u Omišlju na Krku 2021. godine, na terminal je pristiglo 108 brodova, a svega su tri bila iz Katra, odgovorili su nam na upit u Prvom plinarskom društvu (PPD) u vlasništvu Pavla Vujnovca.
- PPD nema ugovoren uvoz LNG-a iz Katara te slijedom toga ove godine PPD nije uvozio LNG iz te zemlje. Kao dodatnu informaciju, napominjemo kako je od otvaranja LNG terminala na Krku ukupno stiglo 108 LNG brodova, od čega su tri bila iz Katara, a zadnji je pristigao u rujnu 2022. godine - poručuju iz te kompanije koja je zakupila je sve raspoložive kapacitete LNG terminala čak do 2037. godine.
Inače, direktiva koja je uzrokovala reakciju Katara jest Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (Corporate Sustainability Due Diligence Directive - CS3D). Zakonodavstvo Europske unije zahtijeva od velikih kompanija, uključujući i one izvan EU-a, ali koje posluju unutar nje, da provode dubinsku analizu svojih opskrbnih lanaca. Cilj je osigurati da te tvrtke ne sudjeluju u kršenju ljudskih prava (poput prisilnog rada) ili niti da imaju praksu štetnu za okoliš.
Pod direktivom, kompanije su obvezne identificirati, spriječiti i ublažiti rizike u vezi s ljudskim pravima i okolišem unutar svojih opskrbnih lanaca, nadalje moraju poduzeti mjere za otklanjanje ovih problema ako su identificirani, a ako to ne učine mogu se suočiti se s kaznama, koje mogu iznositi do pet posto njihovog globalnog prihoda.