Biznis i politika
StoryEditor

Hrvatska ponovno predvodi EU po rastu BDP-a, ali slijedi usporavanje u 2025.

30. Studeni 2024.
ekonomija, usporavanje, bdp, kornjača

Hrvatska je u trećem kvartalu 2024. zabilježila snažan rast BDP-a od 3,9%, najbrži među članicama Europske unije. Ova stopa nadmašuje rast iz drugog kvartala (3,5%) i rezultat je snažne osobne i javne potrošnje te investicija, navodi se u analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Rast osobne potrošnje iznosio je 5,5 postona godišnjoj razini, potaknut realnim rastom plaća od čak 12,4%, povećanjem zaposlenosti (+3,6%) i snažnim rastom potrošačkog kreditiranja (+15,3%). Dodatno, priljev inozemnih doznaka dodatno je ojačao potrošnju. Istovremeno, rast investicija oslonjen je na rekordan priljev sredstava iz EU fondova, procijenjenih na 5,2 postoBDP-a.

Neto izvoz negativno utječe na rast

Iako je robni izvoz zabilježio rast od 6,3%, rast uvoza od 4,1 postote pad izvoza usluga, posebice u turizmu, stvorili su negativan doprinos neto izvoza od jednog postotnog boda. HUP upozorava kako se hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta zbog oslanjanja na kratkoročni najam privatnog smještaja.

HUP predviđa usporavanje rasta BDP-a na 2,7 postou 2025. godini zbog sve izraženijeg utjecaja europskog gospodarskog usporavanja i smanjene konkurentnosti. Snažan rast plaća, uključujući povećanje minimalne plaće (+15,4%) i rast mase plaća u javnom sektoru (+58%), generira rast jediničnog troška rada iznad prosjeka EU. Uz to, rast cijena električne energije za poduzeća, sporiji pad cijena uvoznih inputa i nepovoljna poslovna klima u glavnim izvoznim tržištima dodatno otežavaju izvoz.

Poziv na jačanje konkurentnosti i poticanje ulaganja

HUP naglašava nužnost smanjenja poreznog opterećenja, ukidanja parafiskalnih nameta i većeg poticanja investicija u inovacije i istraživanja. Hrvatska zaostaje za prosjekom EU u investicijama u fiksni kapital, dok je profitabilnost hrvatskih poduzeća i dalje 25 posto ispod prosjeka CEE regije. HUP poziva na odlučne reforme usmjerene na jačanje konkurentnosti privatnog sektora. Porezna politika mora biti usklađena s potrebom stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, dok se tržište rada i investicije trebaju prilagoditi kako bi Hrvatska osigurala održiv gospodarski rast u budućnosti.

30. studeni 2024 10:32