Promet u europskoj maloprodaji marginalno je smanjen u ožujku, a Hrvatska se svrstala među zemlje s najsnažnijim rastom
Sezonski prilagođen promet u maloprodaji eurozone kliznuo je u ožujku za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima porastao za 0,2 posto, izračunao je Eurostat.
I EU je u ožujku bilježila tek marginalan pad prometa, nakon stagnacije u veljači, prema revidiranim podacima. Blagi pad prometa u eurozoni prati u stopu smanjenu prodaju hrane, pića i duhanskih proizvoda, ali i široke kategorije neprehrambenih proizvoda. Na razini EU-a prodaja prehrambenih i duhanskih proizvoda smanjena je pak za 0,4 posto u odnosu na veljaču.
Promet na benzinskim postajama u eurozoni i EU bilježio je pak isti postotni rast, izračunali su statističari. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad prometa u ožujku na mjesečnoj razini bilježila Slovenija, za dva posto. Slijede Estonija i Slovačka gdje je smanjen za 1,3 odnosno za 0,9 posto.
Najviše je pak porastao promet na Malti, za dva posto. Slijede Hrvatska i Belgija s rastom prometa u maloprodaji u ožujku za 1,4 posto u odnosu na veljaču. Mjesečna usporedba pokazuje tako snažan oporavak prometa u Hrvatskoj budući da je u veljači bio pao za 0,9 posto.
U skupini zemalja s najizrazitijim rastom prometa u maloprodaji Eurostat je izdvojio i Bugarsku, gdje je uvećan za 1,1 posto. Statističari nisu raspolagali podacima za Češku, Grčku i Rumunjsku. Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji eurozone porastao je u ožujku za 1,5 posto, a u EU za 1,4 posto, utvrdio je Eurostat.
U veljači je bio uvećan za 1,9 posto u eurozoni i za 1,8 posto u EU, pokazuju revidirani podaci. Najveći rast prometa bilježile su i u ožujku trgovine široke kategorije neprehrambenih proizvoda, i to na oba područja, za približno 2,5 posto. Porastao je i promet u trgovini gorivom, i to za 0,9 posto u eurozoni i za 1,7 posto na razini EU-a. U trgovinama hrane, pića i duhana, promet je u zoni primjene zajedničke europske valute uvećan za 0,6 posto, a za svega 0,1 posto na razini Unije.
Najsnažniji rast prometa na godišnjoj razini bilježio je i u ožujku Luksemburg, za 9,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Slijede Bugarska i Cipar gdje je uvećan za 5,4 odnosno za pet posto. U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u ožujku porastao za 3,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U veljači bio je veći za 2,6 posto. Najveći pad prometa bilježila je Slovačka, za 2,9 posto. Slijede Poljska i Italija s padom prodaje za 1,8 odnosno za 1,4 posto.