Hrvatska u top 5 zemalja EU po rastu cijena stanova

Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji nastavile su rasti u drugom tromjesečju 2025., čime je zabilježen sedmi uzastopni godišnji rast. Prema podacima Eurostata, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine nominalne su cijene porasle u svim državama članicama osim Finske, dok su nakon prilagodbe inflaciji realne cijene rasle u 21 od ukupno 26 zemalja.

Takvi podaci pokazuju da se unatoč padu kupovne moći i sve težem ulasku mladih na tržište nekretnina, pritisak na cijene još uvijek ne smanjuje.

Sedam zemalja s rastom većim od 10 posto

Prosječni godišnji rast cijena kuća u EU-u iznosio je 5,4 posto, a sedam zemalja bilježi dvoznamenkasti skok. Najveći rast zabilježen je u Portugalu (17,1 posto), Bugarskoj (15,5 posto) i Mađarskoj (15,1 posto). Slijede Hrvatska (13,2 posto), Španjolska (12,8 posto), Slovačka (11,3 posto) i Češka (10,5 posto).

Suprotno trendu, Finska je jedina država u kojoj su cijene pale i to za 1,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Blagi rast manji od 1 posto zabilježen je u Francuskoj (0,5 posto), Švedskoj (0,7 posto) i Cipru (1 posto).

Među velikim gospodarstvima EU-a rast je bio skromniji. Recimo, Njemačka bilježi 3,2 posto, a Italija 3,9 posto.

Izvan EU-a, Turska i dalje prednjači. Prema posljednjim dostupnim podacima iz četvrtog tromjesečja 2024., tamošnje su cijene skočile za čak 28,5 posto, što je najveći rast u Europi.

Realni rast predvode Portugal i Bugarska

Kada se rast prilagodi inflaciji, odnosno prikaže u „realnim“ iznosima, cijene nekretnina u EU-u porasle su u prosjeku 2,8 posto. Najveći realni rast ponovno bilježe Portugal (14,3 posto) i Bugarska (14,1 posto), obje iznad 14 posto. Slijede Mađarska i Španjolska (9,2 posto) te Hrvatska (8,9 posto), koje su se također približile dvoznamenkastom rastu.

- Portugal je doživio eksploziju cijena zbog snažne potražnje stranih kupaca – osobito digitalnih nomada i iseljenika koji koriste porezne olakšice i programe boravka – dok istovremeno kronični manjak novih stanova dodatno potiče rast - izjavio je Mikk Kalmet iz Global Property Guidea za Euronews Business.

Sličnu situaciju bilježi i Bugarska, gdje su, prema izvješću Deloitte Property Index 2025., 'gospodarski rast, povoljniji krediti i optimizam zbog ulaska u europodručje' dodatno potaknuli potražnju.

Pad realnih cijena zabilježen je u pet zemalja, i to uglavnom blag. Najviše je pala Finska (–2,6 posto), zatim Švedska (–1,7 posto) i Rumunjska (–1,2 posto), dok su u Francuskoj (–0,1 posto) i Austriji (–0,3 posto) promjene bile minimalne. U Italiji (1,8 posto) i Njemačkoj (0,7 posto) rast je bio ispod 2 posto.

Petogodišnji rast - Portugal ispred Hrvatska slijedi

Gledano kroz dulje razdoblje, između drugog tromjesečja 2020. i 2025. realne cijene nekretnina najviše su porasle u Portugalu, za čak 40,6 posto. Iza njega slijede Hrvatska (29,9 posto), Mađarska (29,4 posto), Litva (28,8 posto), Bugarska (25,1 posto), Estonija (22,5 posto) i Slovenija (20,3 posto).

- Portugal i dalje profitira od popularnosti među stranim kupcima i investitorima, a program poreznih pogodnosti za nerezidente (NHR) dodatno je potaknuo tržište - rekao je Alex Koch de Gooreynd iz agencije Knight Frank. Dodao je da se uz tradicionalne centre poput Lisabona, Porta i Algarvea, sve više kupaca okreće mirnijim područjima kao što je Alentejo.

Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Finska, s padom realnih cijena od 18 posto, zatim Rumunjska (–13,7 posto) i Švedska (–10 posto). Prema Kalmetu, razlozi su kombinacija slabog gospodarskog rasta, rasta nezaposlenosti i viših kamatnih stopa koje su smanjile pristupačnost stambenih kredita. Zalihe neprodanih novih stanova dodatno pritišću tržište, osobito u širem području Helsinkija.

Među četiri najveća gospodarstva EU-a, samo Španjolska (+14 posto) bilježi rast, dok su cijene u Njemačkoj (–8,5 posto), Francuskoj (–6,1 posto) i Italiji (–3 posto) pale.

- Tržišta poput Španjolske, Hrvatske i Grčke i dalje imaju koristi od međunarodnih kupaca, turizma i relativno povoljnijih cijena u odnosu na sjevernu Europu. Ipak, rast kamatnih stopa polako hladi cijene u pojedinim gradovima - zaključuje Kalmet.

Na širem europskom tržištu, Turska ostaje ekstreman primjer od kraja 2019. do kraja 2024. nominalne su cijene porasle 1.175 posto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosila oko 500 posto, prema Eurostatu.