Biznis i politika
StoryEditor

Hrvatska zadržala mjesto među zemljama EU s najvećim padom udjela duga u BDP-u

23. Siječanj 2023.

Javni dug u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u smanjio se i na kraju trećeg tromjesečja 2022. godine zahvaljujući kontinuiranom rastu gospodarstva, a Hrvatska je zadržala mjesto među zemljama s najvećim padom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini EU-a javni dug iznosio je na kraju lanjskog rujna 85,1 posto BDP-a, izračunao je Eurostat. Na kraju lipnja iznosio je 86,4 posto. U eurozoni spustio se s 94,2 na 93 posto. Na kraju rujna 2021. iznosio je 89,7 posto u EU dok je u eurozoni bio gotovo izjednačen s BDP-om.

Dug je porastao u apsolutnom izrazu, ali je gospodarstvo poraslo još snažnije, objasnili su statističari smanjeni udio duga u BDP-u.

Hrvatska uz Finsku

Najviši javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježila je i na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Italija je ponovo zauzela drugo mjesto s dugom gotovo 50 posto većim od BDP-a. Slijede Portugal gdje je bio veći za petinu, te Španjolska i Francuska gdje je nadmašio BDP za 16 odnosno za 13 posto.

U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prošlogodišnjeg rujna 45,689 milijardi eura, što odgovara 70,4 posto BDP-a, navodi Eurostat, napominjući da je iznos izračunat na temelju službeno utvrđenog tečaja zamjene kune za eure uoči ulaska u eurozonu.

Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 45,636 milijardi eura, odnosno 73,2 posto BDP-a. Na kraju rujna 2021. godine iznosio je 45,856 milijardi eura, odnosno 81,5 posto BDP-a.

Najbliže su Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Finska i Slovenija gdje je iznosio 70,8 odnosno 72,3 posto.

Najnižu razinu duga bilježile su na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Estonija gdje je iznosio 15,8 posto BDP-a. U skupini su i Bugarska i Luksemburg čiji je dug iznosio otprilike četvrtinu BDP-a.

Izdvojena ‘četvorka‘

U samo četiri zemlje EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna bio veći nego na kraju lipnja, a najviše je porastao u Bugarskoj i Češkoj, za 1,9 odnosno 1,7 postotnih bodova. Slijede Francuska i Švedska gdje je uvećan za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda.

Najviše je pak u usporedbi s lipnjem smanjen udio javnog duga u BDP-u u Grčkoj, za 5,3 postotna boda. Slijede Cipar gdje je bio manji za 3,8 postotnih bodova i Portugal gdje je smanjen za 3,3 postotna boda.

U skupini su i Italija i Hrvatska gdje je na kraju prošlogodišnjeg rujna javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio manji za tri odnosno za 2,8 postotnih bodova nego na kraju lipnja.

Najveći pad

Hrvatska se svrstala i u skupinu zemalja EU s najvećim padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na rujan 2021. godine, za 11,1 postotni bod. Veći su pad bilježile samo Grčka, za 24,7 postotnih bodova, i Cipar, za 15 postotnih bodova.

Eurostat u skupini izdvaja i Portugal i Dansku, gdje je smanjen za devet odnosno 8,8 postotnih bodova. Značajno je smanjen i u Irskoj, za 8,4 postotna boda, te Litvi i Sloveniji, za 7,3 odnosno 7,2 postotna boda.

Veći javni dug nego na kraju rujna 2021. godine bilježila je samo Češka, za 4,7 postotnih bodova, utvrdio je Eurostat.

28. siječanj 2023 16:50