
U Hrvatskoj je trenutačno na desetke tisuća stranih radnika u Hrvatskoj iz Nepala, Indije, Bangladeša i drugih azijskih zemalja koji su u Hrvatsku došli ravno iz svojih zemalja, a ako je suditi prema najavama, hrvatske agencije za zapošljavanje stranaca, radnike iz dalekih zemalja više neće tražiti u tim zemljama, već će ih regrutirati u jednoj drugoj zemlji u kojoj rade na stotine tisuća stranih radnika, u Katru.
- Otvaramo ured u Katru, u Dohi - najavila je Manuela Vukelić, osnivačica i direktorica agencije Job Hunter specijalizirane za uvoz stranih radnika iz Nepala, Indije i Uzbekistana. Prema njenim riječima, u toj je zemlji veliki broj stranih radnika iz različitih zemalja, koji imaju razvijene i vještine i radne navike, ali žele bolje uvjete nego što ih imaju u Katru.
- Cilj im je pronaći dobar posao s kojim će biti zadovoljni i zato žele doći u Hrvatsku. Ti su radnici dijelom već naučeni i prihvatili su radne navike koje su slične europskim, a prednost je i to što ti svi radnici u Katru znaju engleski jezik pa je s njima olakšana komunikacija. S radnicima iz trećih zemalja u Katru naša agencija obavlja prvu selekciju, procjenjuje njihove kvalifikacije, znanja i vještine te motiviranost pa poslodavcima možemo preporučiti radnike koji će zadovoljiti njihove zahtjeve - rekla je Vukelić.
Neće Job Hunter biti jedina agencija koja će strance za rad u Hrvatskoj vrbovati već u Katru i razloga za to je nekoliko, navodi Vinko Miše, suvlasnik agencije Connect Human Resources i potpredsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
- Otvaranje agencija u Katru se događa zbog sve većeg broja odbijenica na zahtjeve za radne dozvole, ali i izdane dozvole za radnike koji dolaze iz zemalja poput Bangladeša. Naime, poslodavci s radnicima iz te specifične zemlje imaju svakojaka iskustva, a jedno od najčešćih jest da se oni, čim se dokopaju Schengena i čim slete u Hrvatsku, otiđu negdje drugdje, na neku drugu EU destinaciju ili nestanu iz Hrvatske svega nekoliko mjeseci nakon početka rada ostavljajući poslodavca na cjedilu - rekao je Miše.
Da postoji problem sa radnicima iz Bangladeša, može se zaključiti i iz podataka koje je Lider već objavio, u kojem smo pisali o dozvolama koje je izdao MUP za siječanj ove godine. Naime, u siječnju je izdano 17168 dozvola za boravak i rad, što je oko tri tisuće više nego lani u siječnju. Znatno više dozvola ove godine izdano je za državljane Nepala (oko 1100 više), Filipina (oko 800 više), Indije (oko 800 više) i Egipta (oko 450 više), a neznatno je povećanje broj dozvola za radnike iz Sjeverne Makedonije, Kosova i Uzbekistana, a samo je broj dozvola za državljane Bangladeša smanjen: sa 1026 na 617.
- Čini se da je MUP Bangladeš stavio na crnu listu i ne izdaju nove dozvole za rad ljudima iz Bangladeša, a mislim da bi uskoro moglo biti problema i s dozvolama za radnike iz drugih zemalja s čijim radnicima poslodavci iz Hrvatske imaju slične probleme, poput Indije i Pakistana - rekao je Miše i zaključio da stranci iz Bangladeša i dobiju radnu dozvolu, MUP im odbije vizu zbog učestalih zloupotrebljavanja hrvatskog viznog sustava.