Godišnja stopa inflacije za travanj pala je na 3,7 posto s 4,1 posto u ožujku, prvenstveno zahvaljujući padu cijena energenata te usporavanju inflacije kod svih ostalih glavnih kategorija u odnosu na visoku bazu u ovom mjesecu prošle godine. Kako Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) navodi u svom Fokusu tjedna, očekivala se stabilizacija cijena hrane zahvaljujući povoljnom baznom učinku kao i smanjenju proizvođačkih cijena dijela poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU te padu cijene proizvodnje domaće hrane.
Godišnja stopa ‘harmonizirane’ inflacije pala je na 4,7 posto s 4,9 posto u ožujku, dok je mjesečna stopa rasta ove mjere inflacije od 1,0 posto mjesečno u određenoj mjeri nešto veća u odnosu na 0,6 posto na razini euro područja, i to zbog puno snažnijeg rasta cijena usluga (+1,7 posto mjesečno) nasuprot povećanju od +0,8 posto u euro području. Pritom jačanje mjesečne dinamike cijena usluga nije samo posljedica ranijeg Uskrsa nego prošle godine već i činjenice da se ekonomija suočava s jakim pritiscima na realni rast ukupnih primanja zaposlenih.
U odnosu na kraj 2023., cijene usluga rasle su gotovo dvostruko brže u odnosu na prosjek euro područja (3,9 posto prema 2,3 posto). U ostatku godine se očekuje nastavak snažnog rasta bruto plaća te ukupnih primanja od 10, odnosno 15 posto, kao i ubrzanu konvergenciju cijena usluga koje su i dalje do 30 posto od prosjeka euro područja. Hrvatska također prednjači na razini Europske unije prema kriteriju realnog rasta plaća od oko šest posto već drugu godinu zaredom.
Cijene prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana su u Hrvatskoj u odnosu na kraj 2023. rasle neznatno snažnije u odnosu na prosjek euro područja - 1,7 posto prema 1,4 posto, što je u Hrvatskoj otprilike dvostruko slabija dinamika nego u isto vrijeme lani.
Na ljeto očekivan pad inflacije ispod 2,5 posto
– Ovo ljeto očekujemo pad stope inflacije ispod razine od 2,5 posto uslijed slabljenja rasta cijena prehrambenih proizvoda, smanjenja cijena industrijskih dobara i glavnih energenata, kao i općenito niže uvozne inflacije uslijed slabašne agregatne potražnje gledano kroz relativno nisku razinu šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području – navode iz HUP-a.
Domaći trgovci u iduća tri mjeseca ponovno očekuju pad cijena na razine s kraja 2023. godine te ostaju ispod cjenovnih očekivanja njemačkih trgovaca, pri čemu veći trgovci s razvijenijom logistikom lakše transponiraju uštede na cijenama ulaznih artikala uslijed pojeftinjenja proizvodnih inputa. Napokon, ohrabruje i pad cijena električne energije za hrvatske tvrtke zabilježen u drugoj polovini 2023. u odnosu na prvu polovinu godine kada su po prvi puta narasle iznad prosjeka EU. To će zasigurno djelovati stabilizacijski na prosječnu inflaciju te smanjenje razlike u odnosu na EU.
Nakon prosječne stope ‘harmonizirane’ inflacije od 8,4% zabilježene u prošloj godini, u 2024. godini očekuje se i prosječna stopu inflacije na razini od oko 3,5 posto.
Inflacija će i dalje biti viša od prosječne stope u euro području (oko 2,3 posto nakon 5,5 posto lani), i to s obzirom na spomenuti znatno snažniji rast cijena usluga te osobne potrošnje u Hrvatskoj. To je rezultat snažnog realnog rasta ukupnih primanja zaposlenih (oko 15 posto) te rasta potrošačkog kreditiranja (oko 12,5 posto).
Na razini euro područja, snažan rast plaća (4,5 do pet posto nominalno, oko dva posto realno u 2024. godini) nastavit će pogoniti cijene usluga, naročito one radno-intenzivne, što će vjerojatno rezultirati stabilizacijom temeljne inflacije na razini od oko tri posto umjesto oko dva posto koju cilja Europska središnja banka. Podaci s platforme za zapošljavanje Indeed tako pokazuju ponovni zamah rasta plaća u Njemačkoj od oko četiri posto, viši od prosjeka euro područja, nakon privremenog usporavanja rasta tijekom jeseni 2023.godine.
– Zbog snažnog pada cijena energenata, pojedine članice EU napuštaju povoljni porezni tretman energenata. I dalje se očekuje da će ESB početi smanjivati kamate polovinom 2024. godine po dinamici od 25 baznih bodova kvartalno, no s obzirom na spomenutu očekivanu stabilizaciju inflacije znatno iznad ciljanih dva posto, planirano labavljenje monetarne politike vjerojatno će biti manje rezolutno od očekivanja financijskih tržišta. U našem osnovnom scenariju očekujemo smanjenje depozitne kamatne stope sa sadašnjih 4,0 posto na 3,0 posto do kraja prvog tromjesečja 2025. godine – zaključuju iz HUP-a.