Biznis i politika
StoryEditor

Hrvatske tvrtke prošle godine značajno povećale bruto investicije

14. Lipanj 2024.

U pogledu budućeg rasta produktivnosti te posredno (izvozne) konkurentnosti, ohrabruju podaci FINA-e prema kojima su tvrtke izvan financijskog sektora u 2023. godini povećale bruto investicije čak 27,8 posto. Time je napokon zaustavljen negativni trend kretanja udjela poslovnih investicija u BDP-u (s 13,8 posto u 2017. na 11,4 posto u 2022.) te, još gore, divergentna kretanja u odnosu na prosjek EU te strukturno slične CEE regije nadomak 14 posto BDP-a, piše Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, u ovotjednoj ekonomskoj analizi.

Negativan trend pratilo je smanjenje udjela startupova u ukupnom broju tvrtki s 25 posto u 2016. na svega 2 posto u 2021. godini, što samo po sebi svjedoči o padu ambicija investiranja u nove projekte koji bi povećali izvozni potencijal.

Mjesta za euforiju nema

Za polovicu rasta bruto investicija zaslužne su investicije u građevinarstvu, no (kapitalne) investicije u strojeve i opremu ostvarile su najvišu stopu rasta u četiri godine od 17,9 posto, a izdaci za razvoj skočili su 28,6 posto.

Naravno da nema mjesta za euforiju pa Hrvatska u narednom razdoblju mora adekvatno adresirati glavne izazove među kojima su očekivano smanjenje radne populacije za više od 100 tisuća kroz iduće četiri godine te daljnje jačanje poslovnih investicija prema 14 posto (prosjek CEE) ili iznad nakon povlačenje plime EU fondova, ako želimo produljiti snažniji realni rast produktivnosti te u konačnici BDP-a i ukupnih primanja zaposlenih u odnosu na konkurentske ekonomije.

Prema nedavnoj analizi MMF-a, stopa zaduženosti (ukupne obaveze/ukupna imovina) poduzeća je pala s 80,4 posto u 2008. godini na 68,6 posto u 2021. godini uz vodeću ulogu najproduktivnijih poduzeća (u gornjem kvartilu), čija zaduženost je danas na oko dvije trećine zaduženosti iz 2008. godine. S obzirom na doprinos EU fondova (na neto razini od 3,5 posto BDP-a godišnje) realnom rastu BDP-a u posljednje dvije godine do 2 postotna boda, a u ovoj godini i nešto više, realni rast bi se u izostanku poboljšanja uvjeta za privatne investicije mogao prepoloviti otprilike na razinu očekivane stope rasta produktivnosti u periodu od 2024. do 2028. godine od 1,9 posto (prosjek CEE regije 2,6 posto).

Neatraktivno poslovno okruženje

Usporavanje godišnje stope rasta kredita poduzećima na svega 3,3 posto nominalno uz snažan pad investicija kroz private equity ne daje previše razloga za optimizam u pogledu kratkoročne dostupnosti izvora financiranja. MMF-ova analiza također pokazuje snažan pad sklonosti najproduktivnijih poduzeća kreditnom zaduživanju s obzirom na pad udjela kreditnih u ukupnim obavezama sa 35,8 posto u 2008. na 25,9 posto u 2021. godini. Naime, razine produktivnosti kao i rast produktivnosti su pozitivno korelirane s korištenjem dužničke poluge. Tvrtke s niskom razinom zaduženosti mogle bi biti ograničene u pristupu sredstvima financiranja pa ne mogu financirati inovativne projekte, koji pospješuju rast produktivnosti.

S obzirom na spomenuti znatno brži proces razduživanja visoko-produktivnih poduzeća u odnosu na one manje produktivne, sve upućuje na nedostatan pristup financiranju ili pak smanjenu sklonost dužničkom financiranju investicija u produktivnost u nedovoljno atraktivnom poslovnom okruženju.

14. srpanj 2024 22:54