Senzacionalan prošlogodišnji rast hrvatskog izvoza, koji je prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DSZ) iznosio 28,2 posto, ipak je bio nešto manje senzacionalan nego smo dosad mislili. Danas je DSZ, naime, objavio revidirane konačne podatke o lanjskoj robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, koji pokazuju da izvoz lani nije iznosio 19,1 milijardu eura, kako je to obračunato u privremenim podacima u ožujku ove godine, već 18,38 milijardi eura, što je, u odnosu na godinu ranije, bio rast od 23,4 posto.
U međuvremenu, od privremenih do konačnih podataka, hrvatski je lanjski izvoz tako smanjen za nemalih 727 milijuna eura. Uvoz pak je u revidiranom izdanju ponešto porastao (za 81 milijun eura), što, doduše nije dramatično utjecalo na njegovu vrijednost, budući da je lani (revidirano), iznosio 28,4 milijarde eura, ali je sve skupa to rezultiralo priličnim pogoršanjem salda prošlogodinje robne razmjene. Po privremenim podacima hrvatski je robni vanjskotrgovinski deficit iznosio 9,2 milijarde eura, po konačnim se popeo na deset milijardi eura.
Usporedbom privremenih i konačnih podataka lako je uočiti da je do razlike uglavnom došlo na energentima. Prema privremenim podacima vrijednost lanjskog izvoza u području rudarstvo i vađenje iznosio je preko 1,1 milijardu eura, dok su konačni podaci pokazali da se radilo o oko 200 milijuna eura manjoj vrijednosti.
No, najveća se razlika pojavila u području opskrbe električnom energijom i plinom, gdje je privremeni iznos izvoza govorio o vrijednosti od milijarde eura, a konačni je spušten na 433 milijuna eura. U oba se slučaja radilo o reviziji vrijednosti hrvatskog izvoza na tržišta članica Europske unije (koji konačno nije iznosio 13,2 milijarde eura već 12,5 milijardi), pri čemu je statistički najviše smanjena vrijednost izvoza u Sloveniju te Mađarsku.