Hrvatski porez na nekretnine: lijek ili iluzija?

Veći porezi na imovinu, manji rast cijena nekretnina. Analiza 22 europske zemlje pokazuje jasnu tendenciju: što je manji udio poreza na imovinu u BDP-u, to je rast cijena nekretnina od 2015. bio veći. Hrvatska se uklapa u obrazac: s porezom na imovinu od 0,87 posto BDP-a, cijene su snažno rasle (više od 114 posto), što je u skladu s tendencijom da niži porezi prate veće poskupljenje.

Iako postoje iznimke, primjerice Njemačka, Austrija i Švedska s niskim porezima, ali skromnim rastom cijena, ili Portugal, Poljska i Nizozemska gdje cijene rastu unatoč višem poreznom opterećenju, opći obrazac ostaje vidljiv. U osam zemalja s nižim porezima cijene su porasle više od 75 posto, dok je u osam zemalja s višim porezima rast ostao ispod tog praga. Spomenute iznimke naravno pokazuju da porez nije jedini faktor koji oblikuje tržište nekretnina, već da važnu ulogu imaju i demografija, krediti, gospodarska situacija te lokalni investicijski ciklusi.

U analizi se jasno vidi još jedan obrazac: zemlje s najbržim rastom cijena nekretnina u proteklom desetljeću uglavnom su tranzicijske države srednje i istočne Europe. Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, baltičke zemlje, Bugarska i Hrvatska bilježe rast između 80 i 150 posto, što je posljedica kombinacije snažne kreditne ekspanzije, urbanizacije, rasta prihoda i plaća te manjka kvalitetnog stambenog fonda naslijeđenog iz socijalističkog razdoblja. Budući da upravo u tim državama porezi na imovinu spadaju među najniže u Europi, visoki rast cijena uklapa se u poreznu logiku, ali i pokazuje da na tržište snažno utječu širi strukturni i razvojni faktori.