Biznis i politika
StoryEditor

Hrvatski sud ne može arbitražu u Washingtonu kojom Todorić tuži državu proglasiti ništavnom

08. Prosinac 2023.
savjetnik - pravosuđefoto Shutterstock
SDP se u svom prijedlogu DORH-u pozvao na odluku njemačkog suda, no ona je donesena na temelju tzv. UNCITRAL arbitražnih pravila koja, za razliku od ICSID-ovih, daju mogućnost ulaganja pravnih lijekova prema propisima države u kojoj je sjedište arbitraže, zbog čega su stranke u arbitražnom sporu vezane odlukom suda te države, a što nije slučaj u sporu koji se vodi po pravilima ICSID-a

Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru nedavno je od glavne državne odvjetnice zatražio da pokrene postupak pred nadležnim hrvatskim sudom kojim bi se utvrdilo da vođenje arbitraže u Washingtonu (ICSID) u predmetu Agrokor nije dopušteno. Predsjednik te stranke Peđa Grbin pozvao se na primjer njemačkog Vrhovnog suda koji je ovog ljeta donio odluku da svi njemački sudovi u svakom trenutku dok traje postupak arbitraže imaju pravo odlučiti je li takav pravni postupak dopušten ili ne. Zatražili smo komentar od Ministarstva pravosuđa i uprave te DORH-a, kao i stručnjaka koji pak nisu sigurni da je to moguće u hrvatskom slučaju.

Kako kažu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, u Zakonu o arbitraži (dio četvrti) propisan je sudski postupak, odnosno, u članku 41. propisana je sudska intervencija. Tako je navedenim člankom u stavku 1. propisano kako u stvarima na koje se odnosi Zakon sud može poduzimati određene radnje u vezi s arbitražnim postupkom samo kad je to Zakonom predviđeno, dok je u stavku 2. propisano da osim u povodu tužbe za poništaj pravorijeka, sud postupa po pravilima izvanparničnog postupka.

Uspjeh DORH-a 

Nadalje, u članku 42. stavku 1. Zakona o arbitraži propisano je da, ako su stranke za rješavanje određenog spora ugovorile arbitražu, sud kome je podnesena tužba u istom sporu i među istim strankama na prigovor tuženika oglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu osim ako nađe da ugovor o arbitraži nije valjan, da je prestao važiti ili da se ne može ispuniti. U stavku 2. je propisano da prigovor iz stavka 1. tuženik može staviti pred sudom najkasnije na pripremnom ročištu, a ako se pripremno ročište ne održava, onda na glavnoj raspravi prilikom upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, sve dok ne završi svoj odgovor na tužbu. Stavkom 3. istoga članka propisano je da ako je tužba u smislu odredbe stavka 1. toga članka podnesena sudu, arbitražni postupak može se ipak pokrenuti ili se može nastaviti ako je ranije pokrenut, a pravorijek se može donijeti i dok je parnica pred sudom još u tijeku.

Također, nadležnost suda propisana je u članku 43. Zakona o arbitraži koji u stavku 1. propisuje da je za odlučivanje o nadležnosti arbitražnog suda (članak 15. stavak 3.), polaganje pravorijeka (članak 46.), odlučivanje o tužbi za poništaj pravorijeka arbitražnog suda (članak 36.) i o zahtjevu za priznanje i o prijedlogu za određivanje ovrhe (članak 39. i 40.) u predmetima iz stvarne nadležnosti trgovačkih sudova nadležan Trgovački sud u Zagrebu, a u ostalim predmetima Županijski sud u Zagrebu.

- Obzirom da u svojem upitu navodite da je riječ o arbitražnom postupku temeljem međunarodnog ugovora, ukazujemo da je Zakonom o državnom odvjetništvu propisano da Državno odvjetništvo po zakonu zastupa Republiku Hrvatsku u arbitražnim postupcima te je ovlašteno poduzimati sve pravne radnje kao stranka u postupku – poručuju iz Ministarstva.

Dakle, u Ministarstvu pravosuđa i uprave nisu se htjeli previše upuštati u mogućnosti poništenja arbitraže prepuštajući to Državnom odvjetništvu RH (DORH) iz kojeg pak poručuju da hrvatski i njemački slučaj ipak nisu isto.

Naime, u DORH-u podsjećaju da je odluka njemačkog suda uslijedila nakon što je naše državno odvjetništvo uspjelo u postupku u kojem je Savezni vrhovni sud Njemačke odbacio žalbu Raiffeisen Bank International AG i Raiffeisen Bank Austria d.d. i potvrdio odluku Visokoga regionalnoga suda u Frankfurtu kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev Republike Hrvatske da je arbitražni postupak koji se temelji na arbitražnoj klauzuli sadržanoj u austrijsko-hrvatskom BIT-u (ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja) nedopustiv.

U DORH-u su tada jasno naglasili da je odluka Visokoga regionalnog suda od 11. veljače 2021., od posebne važnosti jer je prva odluka kojom se izražava pravni stav da se zaključak Suda Europske unije u predmetu Achmea primjenjuje na sve bilateralne sporazume o zaštiti i promicanju stranih ulaganja zaključene između država članica EU, a ne samo na nizozemsko-slovački BIT o kojem je bila riječ u predmetu Achmea.

Razlike u procesnom pravu

Također je u godišnjem izvješću o radu državnih odvjetništava u 2022. godini objavljena informacija o navedenom postupku: ‘Ističe se da je pokretanjem sudskog postupka i usvajanjem zahtjeva pred njemačkim sudovima, a koji je rezultirao obustavom arbitražnog postupka, Republika Hrvatska ishodila odluku koja predstavlja presedan u međunarodnim okvirima, odnosno ostvaren je uspjeh koji do tada nije zabilježen u ovakvoj vrsti sporova. Ta je odluka potaknula pojedine države članice Europske unije da i one svoje sporove slične vrste pokušaju riješiti na taj način.‘

Dakle, u DORH-u žele reći da su spremni iskoristiti svaku pravnu mogućnost koja državi stoji na raspolaganju, što dokazuje odluka njemačkog suda. Međutim, pravna situacija u predmetu Adria Group B.V. and Adria Group Holding B.V. protiv Republike Hrvatske bitno se razlikuje od pravne situacije u predmetu Raiffeisenbank International AG (Austrija) i Raiffeisenbank Austria d.d. (Hrvatska) protiv Republike Hrvatske koji je pokrenut na temelju UNCITRAL Arbitražnih pravila, u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (b) Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Austrije o poticanju i zaštitu ulaganja iz 19. veljače 1997.

U DORH-u naglašavaju da UNCITRAL  Arbitražna pravila, za razliku od ICSID-ovih, daju mogućnost ulaganja pravnih lijekova prema propisima države u kojoj je sjedište arbitraže, zbog čega su stranke u arbitražnom sporu vezane odlukom suda te države, a što nije slučaj u sporu koji se vodi po pravilima ICSID-a.

Osim toga, odvjetnik Dalibor Valinčić, koji ima iskustva zastupanja na ICSID-u, upozorava prije svega da u hrvatskom pravu – za razliku od njemačkog prava – ne postoji jednaka procesna mogućnost temeljem koje bi Državno odvjetništvo uopće moglo pokrenuti takav postupak na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

image

dalibor valinčić

foto

- Naime, njemački procesni zakon koji regulira sudske postupke pred nacionalnim njemačkim sudovima izričito predviđa takvu procesnu mogućnost. Međutim, prema hrvatskom Zakonu o arbitraži, niti bilo kojem drugom hrvatskom zakonu, u ovom predmetu takva mogućnost je procesno jednostavno nemoguća.

Sud Europske unije je 2018. godine donio presudu u predmetu Slovak Republic v Achmea B.V., kojom je Sud utvrdio da iz perspektive prava Europske unije arbitražni sporazum utemeljen na ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja između Slovačke i Nizozemske nije sukladan pravu Europske unije. Ta presuda Suda je potom bila korištena kao polazišna osnova za nekoliko presuda sudova u Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj i još nekim drugim državama Europske unije da ponište ili odbiju izvršiti pravorijeke donesene u takvim investicijskim arbitražama unutar EU.

Budući da se arbitraža u predmetu Adria protiv Hrvatske temelji na arbitražnom sporazumu iz sličnog ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja (u ovom slučaju između Hrvatske i Nizozemske), vjerujem da je gospodin Grbin imao u vidu to stajalište Suda Europske unije tvrdeći da bi Trgovački sud u Zagrebu trebao utvrditi nedopuštenost tog arbitražnog postupka. Međutim, kao što sam naveo, prema hrvatskom pravu ne postoji procesna mogućnost za pokretanje takovog postupka pred nacionalnim sudovima koja bi bila identična toj mogućnosti u Njemačkoj – zaključuje Valinčić.

I odvjetnik Mićo Ljubenko, jedan od naših najboljih stručnjaka za trgovačko pravo, veli da u našoj praksi do sada nemamo presedan da bi proglasili bilo stranu arbitražu, bilo odluku arbitraže (pravorijek) nedopuštenim.

U svakom slučaju, prijedlog SDP-a, iako dobar, nemoguće je provesti. Iz DORH-a poručuju da će pisanim putem odgovoriti na zaprimljen dopis i prilog Kluba zastupnika SDP-a.

28. svibanj 2024 01:09