
Hrvatski turizam: šest od deset glavnih tržišta u padu

Turizam, Šibenik
Rast iz Slovenije, Britanije i Poljske nije uspio nadoknaditi gubitke s najvećeg emitivnog tržišta – Njemačke
Od deset najznačajnijih tržišta za hrvatski turizam, koja donose tri četvrtine svih noćenja, u prvih osam mjeseci 2025. podbacilo ih je čak šest, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice temeljeni na eVisitoru. U manjem broju nego lani došli su Nijemci, Austrijanci, Česi, Talijani, Mađari i Slovaci. Samo su njemački gosti ostvarili oko pola milijuna noćenja manje nego prošle godine.
Rast dolazaka iz Slovenije, Velike Britanije, Poljske i s domaćeg tržišta nije bio dovoljan da nadoknadi gubitke, pa je ukupni broj noćenja iz deset najvećih tržišta smanjen za oko 185 tisuća. Statistiku su donekle popravili gosti iz BiH, Ukrajine, Srbije i SAD-a, čija su noćenja porasla za više od 10 posto. Ipak, strani gosti ukupno su ostvarili tek 0,16 posto više noćenja nego lani, a uz domaće turiste rast se penje na skromnih 0,55 posto.
Ni u kolovozu nisu dosegnute prošlogodišnje brojke - ostvareno je ukupno oko pola milijuna noćenja manje nego u istom mjesecu 2024. Od svih jadranskih županija, rast je u kolovozu zabilježila jedino Dubrovačko-neretvanska, i to za 0,31 posto.
Kada je riječ o duljini boravka (u prvih osam mjeseci), najvjerniji gosti i dalje su Nijemci, s prosjekom od sedam dana, dok Slovenci ostaju gotovo jednako dugo (6,7 dana). Japanski i južnokorejski turisti, s prosjekom kraćim od dva noćenja, Hrvatsku najčešće posjećuju kao usputnu postaju na europskom putovanju. U kolovozu su pak po broju noćenja po dolasku prednjačili Slovenci, s prosjekom od 9,5 noćenja.
Po kategorijama smještaja, jedino su hoteli u prvih osam mjeseci ostvarili rast noćenja. Kampovi stagniraju, dok obiteljski smještaj bilježi lagani pad. U kolovozu je pad bio izraženiji - obiteljski smještaj pao je oko tri posto, a kampovi oko dva posto.