Ako Njemačka kao ekonomska lokomotiva Europe opet krene naprijed, povući će i ‘male vagone‘, poput hrvatskog gospodarstva
Svakako dobra vijest, ali će se moći uključiti tek nekoliko domaćih sektora – ocjenjuju ekonomisti nakon konačne odluke njemačkog parlamenta koja otvara vrata preplavljivanju njemačkog gospodarstva s bilijun eura fiskalnih poticaja. Novi polet njemačkoj ekonomiji trebala bi donijeti – slobodno se može reći – povijesna odluka Bundestaga o izmjeni Ustava. Njome je ukinuta ‘dužnička kočnica‘ ugrađena u Ustav još 2009. godine. U petak je pala i posljednja parlamentarna prepreka; gornji dom Bundesrat potvrdio je odluku Bundestaga. Podsjetimo, ‘dužnička kočnica‘ definirala je da vlada u Berlinu tijekom jedne godine smije uzeti novih kredita, odnosno preuzeti novo zaduženje, od maksimalno 0,35 posto BDP-a. To u ovom trenutku konkretno znači da se Njemačka smije zadužiti samo za novih 15 milijardi eura.
Pozitivan efekt prelijevanja
Glasovima demokršćanske Unije CDU/CSU, socijaldemokratskog SPD-a i Zelenih, Bundestag je u utorak dvotrećinskom većinom promijenio taj članak Ustava. Od gotovo bilijun eura koji bi se sada mogli osloboditi, pola će otići na financiranje modernizacije njemačke vojske dok će druga polovica otići na financiranje mjera za poticaj gospodarstva i obnovu infrastrukture.
Kao što je poznato, najveće europsko gospodarstvo već je niz godina jedan od vodećih trgovinskih partnera Hrvatske. Statistika robne razmjene za prvih devet mjeseci prošle godine pokazuje da su hrvatske kompanije na njemačko tržište izvezle roba za 2,1 milijardu eura. Međutim, izvoz u Njemačku stagnira, odražavajući slabosti s kojima se tamošnje gospodarstvo suočava. Podsjetimo, njemački BDP u četvrtom kvartalu oslabio je 0,4 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci tamošnjeg statističkog zavoda Destatis.
Spomenute veze hrvatskog i njemačkog gospodarstva značile bi da će makar mali dio tog kolača zagristi i naše kompanije. Ponajviše industrijske i građevinske, zbog očekivanog vala investicija u njemačkoj ekonomiji i ulaganja u naoružanje. Značajan iznos novca svakako sugerira određeno pozitivno prelijevanje na tvrtke unutar industrije, smatra Mate Jelić, makroekonomski analitičar Erste banke.
Važnost sklapanja partnerstva
– U ovom trenutku prerano je dati specifičnu procjenu koliko će to utjecati na pojedine hrvatske tvrtke. To će ovisiti o spremnosti samih tvrtki da odgovore na izazove, odnosno da u relativno kratkom roku osiguraju dovoljno inputa za proizvodnju te na vrijeme sklope strateška partnerstva. Valja imati na umu kako će se brojne kompanije diljem svijeta pokušati uključiti i profitirati od nadolazećeg vala naoružanja. Postojeći igrači unutar sektora svakako su u prednosti, a vidimo kako neki od najvećih, poput njemačkog Rheinmetalla, namjeravaju preoblikovati svoje dvije tvornice automobilskih dijelova u tvornice namijenjene proizvodnji vojne opreme za obranu – tvrdi Jelić.
Analitičari Raiffeisen banke kažu kako bi povećanje fiskalnih poticaja njemačkom gospodarstvu i ulaganja u obranu svakako trebali pozitivno utjecati na rast njemačkog gospodarstva, a u određenoj mjeri i na trgovinske partnere.
– To znači i brojne prilike za hrvatske tvrtke, ali treba imati na umu ograničenja kapaciteta, što je posebno izraženo u kraćem roku – naglašavaju iz RBA.
Sektorski gledano, najveće koristi bi trebala imati građevinska industrija, s velikim alociranim iznosima za modernizaciju transportne, energetske i digitalne infrastrukture, a zatim i proizvođači vojne opreme i tehnologija.
– U energetskom sektoru naglasak se stavlja na obnovljive izvore energije i modernizaciju elektroenergetskih mreža, s obzirom na potrebu za nadogradnjom infrastrukture koja podržava energetsku tranziciju. Dakle, društva koja se bave proizvodnjom obnovljive energije, proširenjem mreža i rješenjima za pohranu energije bi trebala imati koristi. Osim toga, jedna od ključnih komponenti je i digitalna transformacija, a to znači i poslovne prilike za tehnološki i telekomunikacijski sektor – ocjenjuju u RBA.
Pokretanje njemačke ‘lokomotive‘
U toj banci dodaju kako će reformski paket biti raspoređen tijekom višegodišnjeg razdoblja s ciljem rješavanja strukturnih slabosti koje su ograničavale gospodarski rast Njemačke posljednjih godina.
– Međutim, to znači i vjerojatno povećanje troškova zaduživanja, kao i jačanje inflacije te potencijalno negativan utjecaj na privatne investicije. Dakle, računamo da bi se rast njemačkog BDP-a mogao približiti stopama od oko dva posto u srednjoročnom razdoblju – smatraju u RBA.
U svakom slučaju, ako Njemačka kao ekonomska lokomotiva Europe opet krene naprijed, povući će i ‘male vagone‘, poput hrvatskog gospodarstva. Mate Jelić podsjeća kako povijesni podaci pokazuju jasnu pozitivnu vezu između rasta njemačke i naše ekonomije.
– Prognoze za njemačko gospodarstvo korigiraju se naviše te je u skladu s time logično i očekivati određeno pozitivno prelijevanje na ostale ekonomije koje ostvaraju snažne trgovinske veze s njemačkim gospodarstvom. Ovakav snažni investicijski ciklus svakako ima potencijala umanjiti negativne posljedice carinskog rata – ocijenio je Jelić.