Domaći kupci i strani turisti uzalud su pokušavali ući u trgovine, koje su bez iznimke bile zatvorene na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza. Te je subote novost iz Zakona o trgovini prvi put lupila po glavi trgovce, ali i potrošače, a pogotovu turiste.
Zato je prošli utorak bio sajmeni dan za Zagreb, Split (sajam je proglašen za sve nedjelje u kolovozu i rujnu), Trogir, Makarsku, Podgoru, Hvar, Stari Grad, Jelsu, Supetar, Sutivan, Bol, Komižu, Rijeku (Trsat), Opatiju, Crikvenicu, Bašku, Cres, Pulu, Rovinj, Umag, Labin, Buje, Pirovac, Samobor, Dugo Selo, Svetu Nedelju, Svetog Ivana Zelinu, Križ, Varaždin (i nedjelje za vrijeme ‘Špancirfesta‘), Koprivnicu (i nedjelja za vrijeme ‘Renesansnog festivala‘)…
Rupa i Gospa u zakonu
Rupu, odnosno Gospu u Zakonu o trgovini pronašao je niz oporbenih gradonačelnika i općinskih načelnika, ali i neki HDZ-ovi (grado)načelnici, koji su proglasili sajmene dane u Novalji, Crikvenici, Malom Lošinju i, naravno, najvećem marijanskom svetištu Mariji Bistrici (gdje su sajmenim danima proglašene i sve nedjelje do 10. rujna).
Pretvaranjem države u hrvatski velesajam na blagdan Velike gospe (a zapravo velesajmište), lokalni čelnici suprotstavili su se nakaradnom zakonu koji zabranjuje rad nedjeljom samo jednoj djelatnosti. Tako blagajnice velikih trgovačkih lanaca nedjeljom mogu ‘odmarati‘ od rane zore pospremajući i kuhajući ručak za cijelu obitelj (uz neizostavnu misu).
Srećom, Plenkovićevo dodvoravanje Crkvi ne odnosi se na proizvođače, od kojih neki zbog prirode posla i zahtjeva tehnološkog procesa ili tržišta rade u tri smjene sedam dana u tjednu. Pritom treba reći da je smjenski rad kudikamo zahtjevniji od rada nedjeljom, a pogotovu treća, noćna smjena. No, iz ‘trosmjenskih‘ tvrtki nema mnogo žalbi, a posebno nema sindikalnih akcija. Umjesto da model iz industrije preslika na trgovinu, vlast je treći put zabranila rad nedjeljom. Sad se čeka treći pravorijek Ustavnog suda, koji je već dvaput rušio slične zakonske odredbe. No, HDZ može biti miran, jer se već procjenjuje da će ustavnim sucima za odluku trebati više od godine dana, što znači da treće rušenje zabrane rada nedjeljom neće ugroziti izborne rezultate HDZ-a, jer će izbori za hrvatski i europski parlament dotad već odavno proći, a na predsjedničke izbore najjača stranka ionako izlazi bez velikih ambicija – još nije ni odredila protukandidata Zoranu Milanoviću.
Velika muka za male trgovce
Za to vrijeme veliki trgovački lanci sigurno neće propasti, a najveće žrtve su mali trgovci. Prema Fininim podacima (InfoBiz), financijski izvještaj za prošlu godinu podnijelo je 2376 tvrtki i obrta s manje od deset zaposlenih iz područja maloprodaje (u nespecijaliziranim trgovinama te u trgovinama hranom i pićem, na štandovima i tržnicama i izvan njih, a bez specijaliziranih trgovina, koje ionako ne rade nedjeljom, i bez trgovina poštom i internetom). Te mahom obiteljske tvrtke najosjetljivija su kategorija malih trgovaca, koje zapošljavaju ukupno 6280 ljudi (dobrim dijelom članova obitelji).
Prošle su godine ostvarile 667,65 milijuna eura prihoda i iskazale dobit od 19,05 milijuna, što znači da su radile s tankom maržom od samo 2,8 posto. Među njima je čak 680, odnosno 28 posto poslovalo s gubitkom. Nedjeljni pad prihoda (od bar desetak posto) još će mnoge usmjeriti u negativno poslovanje, a dio i prema propasti. No, kao da je za vlast to prihvatljiva kolateralna žrtva jer ovakvim potezom puca na 60.000 zaposlenih u cijeloj maloprodaji. Računa da će i neodlučni među njima na izborima zaokružiti HDZ; osim ako im poslodavci zbog smanjenog prihoda ne počnu smanjivati plaće, pa i dijeliti otkaze.
No, nije to jedini apsurd u trgovini i uslužnim djelatnostima. U nastavku donosimo deset bedastoća s domaćeg tržišta. Bila bi veća korist kad bi se Državni inspektorat bavio time, umjesto da ganja trgovanje nedjeljom i blagdanom.
Deset ‘dosjetki‘ bez sankcija
1. Ikeizacija trgovine, ponajprije namještaja – čak i najskuplje komade kupac danas treba sam sastavljati, kao što su se nekad sastavljali kompjuteri nabavljeni ‘u kitu‘.
2. Kupac kompleta od osam stolaca mora platiti dodatak za posebno pakiranje (jer su stolci originalno pakirani u kompletima od šest komada).
3. Jedan istarski vinar u svom vinskom podrumu na cijenu butelje vina dodaje 5,5 eura za – točenje.
4. Krojačici koja kupuje tkanine ‘na metar‘ dodatno se naplaćuje rezanje tkanine – po metru. Bolje je prošla od gosta u restoranu na jezeru Como kojem su naplatili dva eura za rezanje sendviča na dvije polovice.
5. Na pulskoj ribarnici počelo je naplaćivanje čišćenja ribe; kupac će biti utješen – to je samo za strance jer ‘kod njih se ionako sve plaća‘.
6. Na klasičnu priču o kvarenju uređaja odmah nakon isteka jamstvenog roka nadovezuje se nedostupnost servisa. Na obvezni popravak čeka se i mjesecima, a kupcima iz Knina ili Vinkovaca poručuje se da perilicu rublja ili hladnjak donesu na servis u Zagreb.
7. Trgovci angažiraju vlastite vještake, koji odbijaju sve reklamacije. Tako Jože Urankar, sudski vještak i procjenitelj za tekstil, tekstilnu tehnologiju, kožarstvo i krznarstvo odbija reklamacije na obuću (a u jednom slučaju otkrio je i nedovoljno stegnute vezice na tenisicama). Srećom, vještačenja koja su naručili sudionici u sporu nisu konačna, ali dobar dio kupaca nakon prvoga koraka odustaje.
8. Kazna i za najmanje prekoračenje desetminutnog besplatnog parkiranja u kiss & fly zoni u pulskoj zračnoj luci iznosi 330 eura, a parkiranje od 24 sata stoji također astronomskih 48 eura (dva eura na sat) – najskuplje u regiji.
9. Kupci se nerijetko odlučuju na kupnju većeg pakiranja, pretpostavljajući da će proći jeftinije nego da kupe istu količinu robe u dva upola manja pakiranja. No, ponekad je u tome zamka – veće pakiranje zna biti po kilogramu skuplje od malog.
10. Sklapanje ugovora na daljinu može biti rizično, pogotovu ako nije poznat identitet trgovca, odnosno osobe koja putem navedenih internetskih stranica oglašava i prodaje proizvode. Državni inspektorat upozorava kupce da prije sklapanja ugovora na daljinu provjere naziv i sjedište trgovca, telefonski broj te adresu elektroničke pošte. Kao nepouzdane stranice naveo je adrese www.nikeoutlet-hrvatska.com i www.cipelehrvatska.com.