Biznis i politika
StoryEditor

Hrvatska i dalje neprivlačna stranim stručnjacima. Balen: Mantra o visokim plaćama će nas unazaditi

21. Studeni 2023.
Hrvoje Josip Balen

Hrvatska je u posljednjih godinu dana de facto stagnirala kada je riječ o privlačnosti za život i rad visokokvalificirane radne snage, pokazuje ovogodišnje izvješće Global Talent Competitiveness Index (GTCI) u izdanju jedne od vodećih svjetskih poslovnih škola, francuskog INSEAD-a, zatim Instituta Descartes te Instituta za vodstvo u ljudskom kapitalu. Ukratko, GTCI definira konkurentnost države u privlačenju globalnih talenata kao set politika i praksi koje omogućuju državama da razviju, privuku i osnaže ljudski kapital koji doprinosi produktivnosti i prosperitetu.

Dominacija europskih država

Na vrhu GTCI ljestvice najboljih mjesta za život i rad školovanih stručnjaka već deset godina nema promjene – najbolje plasirana je Švicarska, a slijedi je Singapur. SAD se uspeo na treću poziciju, smijenivši Dansku koja je pala na četvrtu poziciju. Inače, među prvih deset dominiraju manje europske države. Od pete do sedme pozicije plasirale su se Nizozemska, Finska i Norveška, na osmoj poziciji je Australija, slijedi je Švedska dok je deseta pozicija pripala Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ipak, takvoj stabilnosti u poretku prvih deset u bliskoj budućnosti možda ipak nećemo svjedočiti uslijed rapidnih promjena koje zahvaćaju države s velikim brojem stanovnika. Naime, ukupna vrijednost BDP-a sedam vodećih rastućih gospodarstava (Brazila, Kine, Indije, Indonezije, Meksika, Rusije i Turske) trenutno je ugrubo na razini vrijednosti gospodarstva sedam najrazvijenijih svjetskih država skupine G7. Značajni uspon Kine na GTCI ljestvici sa 47. na 40. poziciju sugerira da će rastuća gospodarstva uskoro igrati značajnu ulogu na globalnoj sceni, kada je u pitanju privlačenje talenata.

Na GTCI ljestvici Hrvatska je ove godine zauzela 45. poziciju među analizirane 134 države dok je godinu ranije bila 46. među 133 države. Gledano po područjima, najbolje smo ocijenjeni u području zadržavanja stručnjaka. Riječ je o području koje ocjenjuje socijalnu zaštitu stanovništva s jedne strane te kvalitetu života s druge, poput razine sigurnosti. U tom području Hrvatska zauzima 35. poziciju. Relativno dobro – zauzimanjem 37. pozicije – stojimo i u području razine znanja gdje se ocjenjuje udjel fakultetski obrazovane radne snage te broj inovacija i izvoza temeljenog na znanju. Najlošije smo ocijenjeni u području privlačenja stručnjaka i talenata gdje se ocjenjuje atraktivnost za strana ulaganja, zatim udjel stranih studenata, ali i tolerancija prema strancima te karijerne mogućnosti za žene.

Nije važno samo lijepo živjeti

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Visokog učilišta Algebra, smatra da još uvijek nismo osvijestili prilike koje nam pruža članstvo u Europskoj uniji, NATO-u te zoni eura i Schengena.

– Stranim, ali i domaćim stručnjacima primamljive su one zemlje koje imaju konkurentne uvjete rada, u kojima nije lijepo samo živjeti, nego i raditi, poslovati, obrazovati se. Danas je deplasirano govoriti o pojmu hrvatsko tržište rada jer se već i iz prakse mnogih mladih ljudi i iseljavanja vidi kako na nas utječe zajedničko tržište ako mu se ne prilagodimo i počnemo adresirati pitanje zadržavanja najboljih. Neophodno je započeti s reformom oporezivanja rada visokokvalificiranih ljudi jer će nas mantra da oni imaju i ovako natprosječne plaće duboko i dugoročno unazaditi. Naime, jedna iznadprosječna hrvatska plaća je zapravo ispodprosječna plaća u Bavarskoj – ističe Balen.

image

Hrvoje Josip Balen

foto

Kako dodaje, ulaskom u schengenski prostor početkom godine, činjenica je da je porastao interes za useljavanjem u Hrvatsku, ali ponajviše u segmentu nisko i srednje kvalificiranih radnika.

– Za privlačenje visokokvalificiranih stručnjaka i studenata neophodno je aktivirati se na području promjene legislative, uvođenja jednokratnih kompetitivnih poreznih poticaja, snižavanja troškova rada, digitalizacije procesa useljavanja, proaktivne promocije i poboljšanja uvjeta za trajni boravak ili čak stjecanje državljanstva – ocjenjuje Balen.

Što se tiče obrazovnog sustava, Balen kaže da su vrlo često oči masovno uprte u fakultete i sveučilišta da riješe problem nedostatka ljudi do 2032. godine.

– Međutim, jednostavna matematička analiza kaže da se taj problem ne može riješiti preko noći zato što već sada imamo kvote na ICT studijima koje su veće nego namjere upisa, a da nam od 6000 upisanih tek 1680 diplomira u roku. Dakle, bez značajnijeg useljavanja i kontinuirane potpore kvalitetnim programima prekvalifikacije, nećemo se niti približiti cilju koji smo si zadali Strategijom i kojim ćemo poduprijeti zajedničke EU ciljeve – tvrdi Balen

Prema njegovim riječima, obrazovni sustav u Hrvatskoj nije prošao željenu tranziciju na vrijeme i posljedice se sada već osjete, mladih je sve manje na fakultetima koji nisu uspjeli zadržati konkurentsku prednost na tržištu, samo ove godine ostalo je 13.000 nepopunjenih mjesta na fakultetima, a većina fakulteta i sveučilišta još uvijek nisu pokrenuli studije na engleskom ili drugim stranim jezicima kako bi pokušali nadoknaditi izgubljeni ljudski potencijal i opravdati novac za plaće, režije, infrastrukturu i zgrade koji im redovno stižu iz državnog proračuna.

19. lipanj 2024 06:29