Hrvatska poduzeća u prosjeku imaju dobar financijski položaj u smislu niske zaduženosti i visoke likvidnosti, koji omogućuju značajne korporativne investicije u razdoblju od 2024. do 2030. godine, navodi se u novoj publikaciji Hrvatske udruge banaka u kojoj se istražuje financijski položaj hrvatskih poduzeća te njihov potencijal za daljnji rast.
U uvodu analiza HUB navodi kako je u razdoblju od 2019. do 2024. hrvatski BDP porastao je za 19,2 posto, uz prosječnu godišnju stopu od 3,6 posto. Ovaj rast ističe se nakon desetljeća stagnacije (2008.-2018.), uz oporavak nakon pandemijskog pada od 8,3 posto u 2020. navodi HUB u svojim analizama. Dodaju da je taj pad brzo nadoknađen s rastom od 12,6 posto u 2021., 7,3 posto u 2022., 3,3 posto u 2023., i očekivanih 4 posto u 2024.
Hrvatska je jedna od najbrže rastućih zemalja EU u ovom razdoblju, odmah iza Malte i Irske, pri čemu je samo Malta zadržala stabilan rast uz Hrvatsku – navode iz HUB-a.
Rast zaposlenosti
Rast zaposlenosti bio je značajan, povećanjem broja zaposlenih za 9,4 posto, uključujući useljenike i povratnike, čime je stopa zaposlenosti dosegnula 73,8 posto sredinom 2024. godine. Tržište rada transformirano je u smjeru useljeničke zemlje, ali struktura gospodarstva i obrazovanja ostala je uglavnom nepromijenjena. Unatoč rastu BDP-a, produktivnost je sporije rasla (1,7% godišnje), a visokoobrazovani čine samo 24,9 posto radne populacije, što je ispod prosjeka EU, navode.
U uvjetima izostanka znatnije promjene obrazovne strukture teško dolazi do značajnog ubrzanja rasta produktivnosti. Ako ranije spomenutu stopu rasta realnog BDP-a stavimo u odnos prema stopi rasta broja zaposlenih, možemo izračunati da je ukupna produktivnost rada u proteklih pet godina povećana za 8,9 posto po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,7 posto. To je brže od dugoročnog prosjeka koji iznosi oko 1,4 posto, ali nije znatno brže. Štoviše, Eurostatova izravna mjera produktivnosti po satu rada (koja uzima u obzir dugoročno smanjenje broja sati rada po radniku) pokazuje prosječni godišnji rast ukupne produktivnosti rada po stopi od 2,3 posto – ističu iz HUB-a.
Što se rasta plaća tiče, iz HUB- kažu kako rast plaća nije moguć bez dodatnog povećanja produktivnosti, koje bi zahtijevalo ulaganja u tehnologiju i obrazovanje. Gospodarski rast temeljen je uglavnom na radno-intenzivnim sektorima poput građevinarstva i turizma, uz izniman rast u ICT sektoru (9% godišnje) koji predstavlja nadu za buduće strukturne promjene.
Upozorenje o predstojećem velikom usporavanju rasta realnih plaća ne mora se ispuniti ako uskoro dođe do fundamentalnog ubrzanja rasta produktivnosti rada. No, za to, čini se, nisu stvoreni preduvjeti – napominju.
Državne investicije
U Hrvatskoj se investira relativno manje nego u EU u cjelini, a jedini sektor koji prednjači u EU usporedbi je država zbog bespovratnih sredstava i obnove nakon potresa.
Prosječni omjer investicija i BDP-a u fazi brzog gospodarskog rasta od 2019. do 2023. bio je niži od prosjeka EU (20,6 posto za Hrvatsku naspram 21,8 posto ukupno za EU). Privatni sektor u Hrvatskoj ulaže manje od privatnog sektora u EU: kod poduzeća je odnos 8,8 posto BDP-a u Hrvatskoj naspram 9,2 posto u EU, a kod kućanstava 6,9 posto u Hrvatskoj naspram 9,3 posto BDP- a u EU. Jedini investicijski segment u kojem Hrvatska prednjači u odnosu na europski prosjek su državne investicije. Glavni razlog su EU fondovi i obnova nakon potresa (4,9 posto BDP-a u Hrvatskoj naspram 3,4 posto u EU). Uz to, i država i kućanstava najviše ulažu u građevine, i to u zgrade koje, poznato je, daju manji doprinos rastu produktivnosti od na primjer državnih ulaganja u transportnu infrastrukturu
Ciklus privatnih korporativnih investicija jedini je način za osjetno ubrzanje rasta produktivnosti hrvatskog gospodarstva. U nadolazećim godinama treba očekivati da će potencijal za poticanje gospodarskoga rasta ekspanzijom domaće potražnje s građevinarstvom u središnjoj ulozi oslabiti, pa je rast korporativnih investicija u tehnologije i postupke koji poboljšavaju međunarodnu konkurentnost poduzeća radi povećanja izvoza roba i usluga najbolji način za održavanje dugoročnog tempa konvergencije prema prosječnom stupnju razvoja EU-27.
Bez bržeg rasta produktivnosti, demografska i druga ograničenja tržišta rada uz sve manji očekivani doprinos EU sredstava rastu agregatne potražnje u većoj će mjeri početi ograničavati daljnji gospodarski rast i brzinu približavanja životnog standarda u Hrvatskoj prosjeku Europske unije. Kvalitetne (efikasne) korporativne investicije predstavljaju ključ održavanja i ubrzanja rasta produktivnosti u sljedećih pet godina. To naročito vrijedi u duljem roku, u kojemu će čimbenici domaće agregatne potražnje imati slabije djelovanje na ukupan gospodarski rast u usporedbi s proteklih pet godina koje će ostati zabilježene kao jedinstvene u novijoj povijesti po tempu povećanja domaće potražnje i brzini rasta realnog BDP-a po stanovniku – navodi HUB.
Je li razduživanje poduzeća završeno?
Relativno niskoj zaduženosti poduzeća valja pribrojiti i međunarodno konkurentnu razinu kamatnih stopa na kredite poduzećima. Kombinacija dugog perioda razduživanja poduzeća, visoke kapitalizacije banaka i ulaska u euro područje, dovela je do toga da je prosječni trošak zaduživanja za hrvatska poduzeća danas usporediv s prosječnim troškom financiranja za francuska i austrijska poduzeća. Od sredine 2022. godine u segmentu kreditiranja poduzeća pojavljuju se prve naznake novog kreditnog ciklusa. Međutim, kreditni ciklus i dalje nije moguće nedvojbeno identificirati. Utjecaj inflacije zamućuje realna kretanja, što se pokazuje kroz veliku razliku između nominalnih i realnih kretanja kredita. Ipak, trend realnih kredita i kredita po vrstama, među kojima sada dominiraju investicijski krediti, daje naslutiti da će 2024. godina biti zabilježena kao prva godina neprijepornog početka realnog kreditnog ciklusa kada je riječ o kreditiranju poduzeća.
Nastavak toga ciklusa, međutim, ne zavisi samo o financijskim čimbenicima. Dovoljni uvjeti za nastavak ciklusa zavise o širem društvenom i ekonomskom okviru u kojemu se moraju ubrzati strukturne reforme koje su poticajne za privatne investicije – dodaju iz HUB-a.
Solidna pozicija hrvatskih poduzeća
U zaključku analize HUB navodi kako hrvatska poduzeća imaju solidnu financijsku poziciju i likvidnost, što otvara mogućnost značajnog rasta korporativnih investicija u razdoblju od 2024. do 2030. Ove investicije, posebno u tehnologije i postupke koji povećavaju produktivnost i konkurentnost na međunarodnom tržištu, ključne su za daljnji gospodarski rast Hrvatske. Iako su korporativne investicije u Hrvatskoj relativno niske u usporedbi s EU, preduvjeti za novi investicijski ciklus su dobri zbog konkurentnih kamatnih stopa i niske zaduženosti. Za dugoročnu uspješnost investicija ključni su i faktori poput obrazovanja, vladavine prava, kvalitete infrastrukture i efikasnosti javne uprave. Napredak bi također trebao uključivati privlačenje stranih ulaganja, koja omogućuju prijenos znanja i pristup međunarodnim tržištima, zaključuje HUB u svojim analizama.