HUP: EU daje milijarde, a mi ih ne prosljeđujemo privatnom sektoru

Hrvatska je s početkom srpnja obilježila 12. obljetnicu pridruživanja Europoskoj uniji te polovicu isteka Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji traje od 2021. do 2027. godine. Riječ je o razdoblju u kojem smo već trebali raspisati brojne natječaje za EU sredstva iz tog okvira te dodijeliti veći dio EU novca, a Hrvatska se vuče i tek je iskoristila 5,7 posto dostupnih sredstava što je dramatično nisko, upozorila je danas Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) odašiljući poruku svim dionicima u sustavu da novca ima i da se mora brzo uložiti u gotove projekte kojih također ne manjka.

Razloga za to je nekoliko, ne samo da su nam u navedenom razdoblju bila dostupna redovna sredstva iz VFO-a, nego i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) iz kojeg također još nisu alocirana ni iskorištena sva sredstva, a financiranje putem NPOO-a istječe u lipnju sljedeće godine, što samo upućuje na zaključak da je sve to bilo očito malo previše za sustav.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, ističe kako rješenje postoji i da se neiskorištena sredstva mogu potrošiti na konkretne projekte koji imaju spremnu dokumentaciju i kapacitete za brzu provedbu, pogotovo iz NPOO-a. To su projekti koji su već pripremljeni za brojne natječaje, ocijenjeni najboljim ocjenama, ali zbog velikog broja prijava nisu prošli.

- Ako znamo da neki veliki javni projekti neće biti dovršeni na vrijeme, onda treba odlučno preusmjeriti sredstva na one inicijative koje su spremne. Vlada je već u lipnju provela realokaciju na 30 mjera, što pozdravljamo. No, važno je da se taj pristup nastavi i intenzivira - poručila je Weber.

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je u europski proračun do srpnja 2024. uplatila 5,76 milijardi eura, a istovremeno je iz Bruxellesa povukla više od četiri puta više, čak 21 milijardu eura. Ipak, unatoč formalnoj ‘uspješnosti' povlačenja, novac često ne stiže do krajnjih korisnika, posebice u segmentu privatnog sektora. Jedan od uzroka slabije realizacije leži, kako tvrdi Ana Fresl iz HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU, u zagušenju sustava. Naime, istovremeno odvijanje NPOO-a i VFO-a izazvalo je kaos u planiranju i provedbi natječaja.

- Samo od siječnja do lipnja ove godine 83 planirana natječaja su odgođena. A sada su gotovo svi natječaji lansirani odjednom, što stvara gužvu i kod poduzetnika i kod institucija. Neki projekti će ostati izvan igre jer se svi ne mogu prijaviti na sve - pojašnjava Fresl te upozorava da čak 64 posto pokazatelja u okviru NPOO-a još nije realizirano te da je dosad iskorišteno samo 22,9 posto sredstava unutar investicijskog dijela plana. S obzirom na to da NPOO završava u lipnju sljedeće godine, vrijeme curi.

- Pozivamo tijela da naprave reviziju projekata i prepoznaju koji od njih neće moći biti realizirani na vrijeme. Taj novac treba što prije preusmjeriti tamo gdje može napraviti razliku - naglašava Fresl te nudi konkretne primjere. U natječajima za kulturne i kreativne industrije, koja su najpogođenije pandemijom, stotine projekata dobilo je maksimalan broj bodova, ali nisu ugovoreni i nalaze se na listama čekanja. Slično je i u segmentu održivog gospodarstva, gdje je interes u natječaju daleko nadmašio alokaciju, a samo deset posto prijava je odobreno.

Natalia Zielinska, predsjednica iste udruge unutar HUP-a, također predlaže rješenja, primjerice vaučere za energetski učinkovitu infrastrukturu te projekte za istraživanje I razvoj što je itekako važno za rast gospodarstva, ali i važna razvojna prilika.

- Svaki euro koji ne iskoristimo je izgubljena prilika, i financijska i razvojna – rekla je Zielinska.

Fresl također upozorava da se sustav trenutno koristi kao da traje četiri godine, umjesto predviđenih devet. Zbog toga apelira na donošenje višegodišnjih planova poziva, a ne samo godišnjih. Osim bolje pripreme poduzetnika, time bi se smanjilo i administrativno opterećenje koje je zbog zelene i digitalne tranzicije značajno naraslo u odnosu na prethodne cikluse.

HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić dodao je širi ekonomski kontekst: europski fondovi su Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina donijeli oko dva postotna boda rasta BDP-a godišnje. Hrvatska je u proteklom razdoblju čak i nadmašila dio srednjoeuropskih zemalja, no izazovi su pred vratima.

- Moramo ulagati pametno, posebno u inovacije i energetski sektor. Jedan euro uložen u istraživanje i razvoj vraća se osam do 11 puta – rekao je Stojić. Na upit hoće li, ako se I kada ubrza dodjela sredstava I broj projekata, doći do pregrijavanja ekonomije, odgovorio je da takav strah nije realan sve dok postoji toliki broj radno neaktivnog stanovništva. Pogotovo kod mladih do 29 godina.