Sektor graditeljstva se još od 2020. godine suočava s problemom izostanka naplate razlika u cijeni radova na velikim projektima javne nabave. To u kontekstu značajnog rasta cijena građevinskog materijala, potaknutog poremećajima na svjetskom tržištu, postaje uteg i samoj realizaciji investicija i održivom poslovanju tvrtki u sektoru. Pritom u jednadžbu ne uključujemo rast cijene rada, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić.
Naime, cijene građevinskog materijala u prosjeku su, kaže Stojić, narasle oko 50 posto u odnosu na pretkrizno razdoblje, a trošak rada u odnosu na 2019. godinu skočio je 16 posto. Stoga su pedeset godina stare odredbe Zakona o obveznim odnosima (ZOO) koje propisuju rizik od 10 posto (uz prosječnu neto maržu sektora od 2027. do 2022. od svega 2,7 posto), koji autonomno snosi izvođač radova, u današnjim okolnostima zastarjele i neprimjenjive.
Trošak radne snage značajno se povećava uslijed povećanog udjela stranih radnika, ali i primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Zbog nedostatka domaće radne snage udio stranih radnika već je na razini od 30 do 40 posto zaposlenih u sektoru uz tendenciju rasta, a trošak zapošljavanja stranog radnika i do dva puta je veći u odnosu na zapošljavanje domaćeg. Udio stranih radnika i dalje će rasti.
Primjenom KU-a za graditeljstvo je pak ugovoreno podizanje plaća u dva navrata - 1. rujna 2023. i od 1. ožujka 2024., s obzirom da je minimalna plaća za 2024. godinu viša od one za I. i II. grupu složenosti poslova ugovorene Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo. HUP se stoga zalaže za zakonski propisanu primjerenu raspodjelu rizika među stranama ugovora o građenju (kroz ZOO) tako da izvođač radova može zahtijevati izmjenu cijene, ako se troškovne stavke, na temelju kojih je određena cijena radova, povećaju toliko da bi cijena radova trebala biti veća za više od dva posto, kad je ugovorena varijabilna cijena, odnosno za više od tri posto kad je ugovorena fiksna cijena.
– Taj se pristup raspravlja u koordinaciji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. To će biti ključno i za realizaciju obnove područja pogođenih potresom. Iako je obnova financirana iz Fonda solidarnosti EU potrebno je osigurati i sredstva za radove na obnovi koji nisu pokriveni iz tog izvora. Kako bi se produktivnost graditeljstva povećala te se BDV po zaposlenom, koji danas iznosi svega 21,3 tisuću eura, približio prosjeku sektora u EU, a koji iznosi 54,1 tisuću nužno je poboljšati uvjete poslovanja. Kako bi se produktivnost graditeljstva povećala te se BDV po zaposlenom, koji danas iznosi svega 21,3 tisuću eura, približio prosjeku sektora u EU, a koji iznosi 54,1 tisuću nužno je poboljšati uvjete poslovanja – zaključuje Stojić.