HUP: Hrvatska ekonomija usporava, rast BDP će pasti ispod tri posto

Hrvatska ekonomija ulazi u fazu usporavanja, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). HLIPO indeks, vodeći pokazatelj poslovne klime, i dalje je u zoni 'booma', ali bilježi pad treći kvartal zaredom – ovog puta za četiri postotna boda na godišnjoj razini.

HUP procjenjuje da će se realni rast BDP-a u 2025. godini spustiti ispod tri posto, nakon 3,8 posto ostvarenih u 2024. godini. Slabija dinamika već je vidljiva u prvoj polovini godine, prvenstveno zbog usporavanja osobne potrošnje.

Posebno zabrinjava visoka ovisnost gospodarstva o državnoj potrošnji i javnim investicijama. Kako navodi HUP, realni rast BDP-a bi bez ovog fiskalnog poticaja iznosio samo oko posto i pol, što pokazuje veliku ovisnost o "fiskalnom metadonu".

Industija i trgovina gube zamah

Industrijska proizvodnja u trećem kvartalu rasla je samo jedan posto godišnje, znatno slabije od 4,5 posto koliko je zabilježeno u prvoj polovini godine. Na pad su najviše utjecali energenti i trajna potrošačka dobra.

Ohrabruje, međutim, rast izvoza kapitalnih dobara poput transportnih sredstava i električne opreme, te intermedijarnih proizvoda kao što su kemikalije i plastika.

Realni rast trgovine na malo usporio je na svega dva posto, što je gotovo dvostruko slabija dinamika nego početkom godine. To predstavlja značajan pad u odnosu na pet posto rasta zabilježenog u drugom kvartalu.

Turizam gubi konkurentnost

Posebno zabrinjava situacija u turizmu. HUP upozorava na realni pad izvoza usluga, a s obzirom na oporavak izvoza ICT usluga, to jasno upućuje na pad izvoza turističkih usluga. 

- Zastarjeli model turizma odelu temeljen na kratkoročnom najmu više ne može generirati rast dodane vrijednosti - ističu iz HUP-a. Nastavak ovog trenda potvrđuju podaci o padu inozemnih turističkih noćenja u srpnju i kolovozu.

Pogoršanje poslovne klime vidljivo je u većini od sedam sektora ekonomije, a naročito u prometu/logistici i turizmu. Dok je slabiji sentiment u prometu/logistici pod utjecajem geopolitičkih previranja, pad u turizmu predstavlja strukturni problem.

Kako zadržati konkurentnost?

Nedavni prijedlog rebalansa državnog proračuna dodatno potvrđuje negativan trend. Prognoza prihoda od PDV-a smanjena je za čak 381 milijun eura na 12,2 milijarde eura, upravo zbog slabije osobne potrošnje.

HUP upozorava da će fiskalni poticaji sve slabije djelovati na gospodarstvo, što dodatno naglašava potrebu za strukturnim reformama.

Kako bi se zadržala konkurentnost turizma, HUP poziva na realizaciju do 5 milijardi eura ulaganja hotelijerskog sektora tijekom idućih pet godina.

Preduvjet za takav investicijski boom su, prema HUP-u, operacionalizacija Zakona o prostornom uređenju, Zakona o izvlaštenju i Zakona o strateškim investicijskim projektima, uz donošenje podzakonskih akata za primjenu instituta 'koncesije na zahtjev'. 

- Apsolutni prioritet je realizacija investicija u turizam više dodane vrijednosti jer će fiskalni 'metadon' sve slabije djelovati na gospodarstvo - zaključuje HUP.