Među tri smo države kojima u 2025. ne prijeti procedura prekomjernog deficita
Planirana razina proračunskog deficita od 2,3 posto BDP-a je u skladu s našim procjenama pa i dalje pozicionira Hrvatsku među članice EU s nižim deficitom, omogućujući daljnji pad javnog duga ispod 60 posto BDP-a, piše HUP u svojim tjednim analizama.
Ta paradigma je pak vrijedila u periodu ‘honeymoona’ oko te nakon ulaska u euro područje kad je Hrvatska bilježila snažniji no očekivani rast BDP-a na krilima privremene pozitivne anomalije u uvjetima financiranja, rekordnih EU fondova, brzom oporavku turizma te ubrzanju rasta produktivnosti - ali i posljedično povišenu inflaciju zbog snažne ekspanzije domaće agregatne potražnje za koju i sama Vlada priznaje da ‘ponestaje goriva’.
- Eksplozija izdataka na plaće i zdravstvo je neodrživa s obzirom na to da bi nas bilo kakvo sljedeće povećanje na tim stavkama iznad nominalne stope rasta BDP-a uskoro gurnulo u proceduru prekomjernog deficita - dodaju iz HUP-a.
Gomilaju se negativni rizici po ispunjenje predloženog proračuna – od snažnijeg usporavanja inflacije (koja ‘puni’ proračun), do sporijeg rasta BDP-a u izostanku oporavka najvećih ekonomija euro područja te povećanim pritiscima na rast troška financiranja na ključnim tržištima. Prema procjenama EK, potencijalna stopa rasta u iduće tri godine usporava na razinu od 2 posto s prosječnih 3,2 posto tijekom zadnje tri godine. Dobra vijest je kako je na razini lokalne države planirano povećanje suficita na 490 milijuna EUR (0,6 posto BDP-a) EUR s 320 milijuna EUR (0,4 posto BDP-a) u 2024., što ostavlja kapacitet za daljnje porezno rasterećenje dohotka. I u situaciji nešto višeg proračunskog deficita u izbornom ciklusu u odnosu na ranije godine, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja CEE regije, koje konzistentno smanjuju relativni udio javnog duga u BDP-u te samo jedna od tri kojima u 2025. godini ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita.
U ovoj te idućoj godini bruto potrebe za financiranjem će porasti nadomak 15,5 posto BDP-a s očekivanih 13,0 posto u 2024., no Ministarstvo financija raspolaže proračunskom rezervom od oko 9 posto BDP-a.
- U situaciji više sile, Hrvatska može računati na snažnu bazu domaćih investitora (mirovinski fondovi, stanovništvo) te na ECB-ov instrument za obuzdavanje fragmentacije spreadova perifernih članica euro područja. Uz dobre trendove u javnim financijama te povećanje kreditnog rejtinga na razinu ‘A-’, podsjećamo na potrebu poreznog rasterećenja srednjih i viših plaća za jačanje konkurentnosti na tržištu EU - dodaju.
Neoporezivi primici ne mogu dati gotovo nikakav poticaj zapošljavanju stručne visoko-obrazovane i dobro plaćene radne snage, čije povećanje udjela u ukupnoj zaposlenosti mora biti jedna od ‘garancija’ za pokretanje inovacija te brži rast produktivnosti. Hrvatska mora značajno dignuti udio tercijarno obrazovanih zaposlenih (38,7 posto, EU 43,1 posto), a naročito stopu sudjelovanja u cjeloživotnom učenju (27,3 posto, EU 46,6 posto).