HUP: Hrvatski rast vuče država, privatni sektor ostaje bez daha

Hrvatska je od 2019. do danas izrasla u jednu od najbrže rastućih ekonomija EU, što je rezultat kombinacije reformi povezanih s ulaskom u euro područje, snažnih ulaganja, bržeg povlačenja EU fondova ali i bujanja javne potrošnje, piše HUP u svojim tjednim analizama. Prema HUP-ovim  izračunima, doprinos javnog sektora rastu BDP-a povećao se u periodu od 2023. do 2025. na 2,6 postotnih bodova, ili otprilike tri četvrtine rasta BDP-a, u odnosu na 1pb u periodu od 2019.-2022.

- Ako želimo privatni sektor vidjeti kao motor rasta, onda naša ekonomija ne bi smjela zaostajati u stvaranju dobiti kao osnovi za ulaganja u produktivnost i inovacije jer stanadardne razine dobiti privlače investitore. Suprotnom javnom narativu, bruto dobit mjerena udjelom u BDP-u je tijekom zadnje dvije godine snažno pala dodatno ispod prosjeka EU (34% prema 41%). Istodobno, rast ukupnih primanja zaposlenih na 49 posto BDP-a, iznad prosjeka EU (47,9% BDP-a) zvuči kao dobra vijest, no da bi trend rasta primanja bio održiv mora ga pratiti i produktivnost – navode iz HUP-a.

Superiorniji realni rast produktivnosti u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU tijekom pet godina (11,1% prema 1,7%) potvrđuje napore našeg realnog sektora, no višestruko veći realni rast ukupnih primanja od 35 posto pod velikim utjecajem državnih intgervencija kroz masu plaća iz proračuna i minimalaca, u odnosu na realni pad od - 1,5 posto na razini EU je cjelokupno gledano neodrživ koncept za održivi rast ekonomije. Tako velik raskorak između rast troška rada i produktivnosti rezultirao smanjenjem kapaciteta za ulganja te zaostajanjem u konkurentnosti, kažu iz HUP-a.

Dodaju da dodatni izazov stvara i to što je udio zaposlenih u državnom sektoru među najvišima u EU (23% prema 16%), a dodamo li izračunu zaposlene u državnim tvrtkama (9% zaposlenosti prema 4% u EU), javni sektor broji oko pola milijuna ljudi.

To znači da 32 posto svih zaposlenih, odnosno svaki treći radi za državu. Prosječna plaća isplaćena iz proračuna je 32 posto veća nego u privatnom pa masa plaća doseže 13,5 posti BDP-a, druga je najviša u EU i diže trošak rada realnom sektoru. U uvjetima manjka zaposlenih prelazak dijela zaposlenih u privatni sektor važan je za njegov rast, a kontrola mase plaća u javnom sektoru je nužna za održive javne financije jer usporava rast BDP-a.

Rad je šest puta više oporezovan od najma

Hrvatska ima i strukturni problem konkurentnosti cijene energije, poduzeća ovdje plaćaju oko 18 posto skuplju električnu energiju od prosjeka EU, što najviše pogađa industriju, logistiku i ostale energetski intenzivne sektore izložene globalnoj konkurenciji. Iako je krenula tranzicija poreznog tereta s rada na imovinu, porezni klin je i dalje među najvišima u CEE regiji, a rad je gotovo šest puta jače oporezovan od kratkoročnog najma.

S obzirom na jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU, cilj bi trebao biti spuštanje poreznog klina na razinu TOP5 najkonkurentnijih članica, što bi omogućilo rasterećenje dohotka do 10 postotnih bodova, olakšalo zapošljavanje visokoobrazovanih i potaknulo ulaganja.

HUP navodi da se procjenjuje da su potrebna ulaganja u energetiku i dekarbonizaciju, istraživanje i razvoj, digitalnu infrastrukturu, moderni promet i kvalitetan hotelski smještaj gotovo 100 milijardi eura u idućih pet ili više godina, kako bi se održao stabilan rast BDP-a od 2,5 do 3 posto. Posebno zabrinjava da velike tvrtke (iznad 250 zaposlenih) po dodanoj vrijednosti po zaposlenom znatno zaostaju za europskim konkurentima, dok su u EU velike kompanije i do 70 posto produktivnije od manjih. To ukazuje na slabiju sposobnost skaliranja, ulazak u globalne lance vrijednosti i razvoj izvoznog proizvoda, što je ključni izazov sljedećeg desetljeća.

- Stoga, uz već izdašan sustav potpora za male i start-upove, Hrvatska treba ojačati instrumente za poticanje ulaganja velikih poduzeća: ukloniti ograničenja za porezne poticaje neovisno o vrijednosti ulaganja, uvesti dodatne potpore poduzećima s visokom dodanom vrijednošću, proaktivno se uključivati u STEP i IPCEI projekte te buduće EU fondove za konkurentnost. Važan korak bio bi i uvođenje posebne kategorije srednje-kapitaliziranih poduzeća s tretmanom SME-a pri prijavama na EU fondove, kako bi im se olakšao pristup sredstvima – navodi HUP.

Za rast od 2,5–3 posto nužan je investicijski zaokret i stabilne javne financije

Hrvatska će, uz očekivani pad populacije za više od 100 tisuća ljudi do 2030., morati značajno povećati stopu sudjelovanja na tržištu rada, posebno među mladima od 15 do 24 godine, čija je zaposlenost tek 25,7 posto, što je 9,3 postotna boda ispod prosjeka EU.

- To traži jače aktivne politike zapošljavanja, razvoj dualnog obrazovanja i porezno rasterećenje visokokvalificiranih kadrova. Istodobno, zemlja premalo kapitalizira svoju STEM bazu: udio high-tech izvoza iznosi tek oko 8 posto, naspram 18 posto u EU, a industrijska konkurentnost trpi zbog sporijeg tehnološkog napretka. Iako se udio robnog izvoza u BDP-u od 2001. do 2024. povećao s 20,1 na 28 posto, Hrvatska i dalje snažno zaostaje za EU-27 (35,5%), CEE-10 (83,5%) i Slovenijom (91,3%) – piše HUP u analizama.

Očuvanje fiskalne stabilnosti

Očuvanje fiskalne stabilnosti i izbjegavanje Procedure prekomjernog deficita presudni su da država zadrži niske troškove zaduživanja i privuče privatne investicije u okruženju viših kamatnih stopa. Hrvatska trenutačno uživa jedne od najboljih uvjeta financiranja u eurozoni, no to podrazumijeva strogu kontrolu tekućih rashoda, osobito mase plaća i troškova u zdravstvu, te snažnije usmjeravanje proračuna u razvojne, ponudbeno orijentirane izdatke. Bez stabilnog proračuna, jasnog favoriziranja privatnih ulaganja i razvoja domaćeg tržišta kapitala kao platforme za financiranje rizičnijih projekata s većim prinosom, propušta se razvojni prozor do 2035. i mogućnost rasta BDP-a na ciljanu razinu od 2,5 do 3 posto godišnje.