Za održiv rast BDP-a na razini od 3 posto u srednjem roku nužni su uspješna apsorpcija EU fondova (znatno iznad 40 posto u financijskoj perspektivi 2014.-2020.), aktivne politike tržišta rada, daljnje smanjenje (ne)poreznih davanja i birokracije uz reforme pravosuđa, državne administracije, korporativnog upravljanja i obrazovanja, ubrzanje ‘zelene’ tranzicije te ulaganja u nematerijalnu imovinu (npr. digitalnu ekonomiju) – ključna za rast produktivnosti, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u najnovijoj analizi.
Negativni rizici po rast mogu proizaći iz nastavka energetske krize, geopolitičkih nestabilnosti, recesije u euro području, uporno visoke inflacije, prekomjernog stezanja centralnih banaka, volatilnosti financijskih tržišta te pogoršanja uvjeta financiranja. Nepovoljni neto emigracijski te općenito demografski tijekovi uz manjak radne snage također prijete rastu u srednjem roku, smatraju u HUP-u. Poticajnije vanjsko okruženje, snažniji rast turizma, rekordni priljev iz EU fondova, strane investicije te snažniji utjecaj fiskalne politike glavni su pozitivni rizici.
Godišnja stopa inflacije pala je s maksimalnih 13,5 posto u studenom lani na 7,7 posto u lipnju ove godine ponajviše zahvaljujući ispadanju lanjskog skoka cijena energenata na početku rata u Ukrajini iz međugodišnje računice te snažnom padu cijena energenata ove godine. Pritom je, kao u većini članica EU s većim udjelom turizma u ekonomiji, mjesečni rast cijena u Hrvatskoj ubrzao iznad prosjeka euro područja pod utjecajem poskupljenja prehrambenih proizvoda te usluga. Zbog toga su u HUP-u korigirali prognozu prosječne inflacije u 2023. malo naviše na 7,0 posto (ranije 6,5 posto). Pritom snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području i dalje sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju. U kombinaciji s ‘hlađenjem’ agregatne potražnje te slabijom inflacijom prehrambenih proizvoda moguć je pad stope inflacije u Hrvatskoj na oko 3 posto krajem godine.
U 2024. godini HUP prognozira da će se stopa inflacije kretati u rasponu od 3 do 4 posto, što je iznad prosjeka euro područja, no ne iznenađuje s obzirom na to da su postojeće cijene usluga i dalje oko 40 posto niže od prosjeka eurozone. Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz oporavak realnih primanja zaposlenih ove godine, naročito u uslužnim sektorima te izdašnijim kolektivnim ugovorima.
Unatoč snažnom padu tržišnih ‘spot’ cijena energenata, veleprodajne europske cijene plina za ljeto 2025. godine (kao proxy poduzećima koja razmatraju dvogodišnji ugovor) su oko četiri puta više u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. U tom smislu glavni rizik je napuštanje vladine kontrole cijena energenata, zaključuju poslodavci.