Podaci za međunarodnu robnu razmjenu pokazuju mješovita kretanja u drugom kvartalu ove godine, stoji u HUP -ovim tjednim analizama.
U kontekstu očiglednog slabljenja inozemne potražnje pad robnog izvoza drugi mjesec zaredom, ovaj put od 3,3 posto godišnje, posljedica je snažnog pada isporuka naftnih derivata, izvozno-orijentiranih intermedijarnih dobara (tekstila, prerađenog drva, papira) kao i trajnih potrošačkih dobara.
Snažan rast zaliha izvozno-orijentirane proizvodnje (kapitalna, intermedijarna dobra) u kombinaciji s pogoršanjem poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija) upućuje na daljnje slabljenje inozemne potražnje. Daljnja integracija u globalne lance vrijednosti po ulasku u euro područje te nišni defenzivni karakter hrvatskog izvoza donekle doprinosi kontra-cikličkom kretanju izvoza, stoji u analizi koju potpisuje HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Visoki potencijali
Prema nedavnoj analizi MMF-a, Hrvatska ima visok izvozni potencijal u području opreme i postrojenja kao i transportne opreme, koja kombinirano premašuju polovicu našeg izvoza visoke te srednje tehnološke kompleksnosti. MMF također predviđa da će se udio spomenutih segmenata u ukupnom izvozu udvostručiti na 30,8 posto.
S druge strane, relativno snažniji pad robnog uvoza od 4,2 posto godišnje je uvelike posljedica visoke baze te pada cijena energenata. Jačanje uvozne potražnje gledano kroz realni oporavak trgovine na malo posljednjih mjeseci već doprinosi stabilizaciji uvoza. Kratkoročno gledano, zahvaljujući otprilike dvostruko snažnijem padu robnog uvoza u većem dijelu drugog kvartala (-6,4%) u odnosu na robni izvoz (-3,3%), očekujemo pozitivan doprinos neto razmjene s inozemstvom na kretanje BDP-a u drugom kvartalu.
- U skladu s padom PMI indeksa u europodručju, zadržavamo procjenu snažnog usporavanja rasta robnog izvoza u ovoj godini. Čak i tada očekujemo da će daljnja integracija u EU/globalne lance vrijednosti, stabilna domaća potražnja na glavnim EU tržištima te niska izloženost trgovinskim tokovima izvan EU, djelomično zaštititi Hrvatsku u nepovoljnom vanjskom okruženju. Unatoč snažnoj uvozno-intenzivnoj investicijskoj potražnji te solidnom uvozu potrošačkih dobara, poboljšali smo procjenu (relativno visokog) deficita u robnoj razmjeni na oko 25% BDP-a (ranije 27%), zahvaljujući snažnom poboljšanju energetske bilance u ovoj godini – zaključuju iz HUP-a