Rast cijena prehrambenih proizvoda donekle je lani obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz proteklih godina, dok su u 2023. godini proizvođači godinu suočeni sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. Kompanije traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih sirovina, navodi glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić, u Fokusu tjedna.
Prosinački podaci za industriju i trgovinu na malo pokazuju snažno usporavanje ekonomskih aktivnosti potkraj prošle godine.
– Ubrzanje pada industrijske proizvodnje na -2,4 posto godišnje (-2,0 posto u studenom) ponajviše odražava pad energetskog outputa (-10,1 posto) te netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-4,9 posto), dok proizvodnja kapitalnih dobara nastavlja snažan rast (+15,9 posto) – objašnjava Stojić.
Kako navodi, proizvodnja je u četvrtom kvartalu pala 1,5 posto nakon rasta od 2,4 posto u trećem kvartalu. Na razini 2022. ostvaren je rast od 1,6 posto nakon 6,7 posto u 2021. S druge strane, trgovina na malo u prosincu bilježi realni pad od 0,8 posto nakon rasta od 1,6 posto u studenom pod utjecajem pada prodaje naftnih derivata te neprehrambenih proizvoda (slabiji blagdanski shopping).
U četvrtom kvartalu lani, rast potrošnje iznosi jedva 0,3 posto nakon 1,4 posto u trećem kvartalu te 3,3 posto u prvoj polovici godine. Na razini cijele 2022. ostvaren je realni rast trgovine od 2,1 posto nakon 10,8 posto u 2021. Ključne dvije varijable sugeriraju da je rast BDP-a u četvrtom kvartalu ponovo pao na kvartalnoj razini te potvrdio tehničku recesiju.
– Na godišnjoj razini, očekujemo da je rast snažno usporio na 1-1,5 posto, što upućuje na malo niži rast u odnosu na osnovni scenarij od 6,0 posto. U ovoj godini očekujemo pad proizvodnje od -1,0 posto uslijed slabljenja inozemne potražnje, visoke inflacije te nedovršene normalizacije nabavnih lanaca. Visoka inflacija također negativno utječe na sentiment potrošača te osobnu potrošnju, pri čemu postojane turističke aktivnosti, rastući socijalni transferi, stabilno tržište rada i rast plaća djeluju kao amortizeri – potvrđuje glavni ekonomist HUP-a.
Potvrdio je i da ove godine očekuju stagnaciju realne osobne potrošnje te manji pad BDP-a od oko 0,5 posto u skladu s recesijom u euro području te negativnim utjecajem na inozemnu potražnju uz istodobno skuplji uvoz energenata.
– Nakon skoro potpunog oporavka od pandemije, rast turizma je ograničen padom investicija u kapacitete u odnosu na pred-pandemijske godine te suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju – potvrđuje Stojić.
Fed prvi puta priznao početak pada inflacije
Osvrnuo se stojić i na ‘centralnu banku svih centralnih banaka‘, američki Fed, koji je podigao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na razinu od 4,50 - 4,75 posto.
– Dosadašnji kumulativni rast ove ključne kamate od 450 baznih bodova predstavlja najagresivniji tempo rasta kamata od 2004. Pritom u Fed-u po prvi put prepoznaju početak procesa pada inflacije, no njene visoka razina zahtijeva nastavak podizanja kamatnih stopa do konkretnijih znakova pogoršanja prilika na tržištu – tvrdi Stojić.
Kako navodi, Fed se nada da će slabiji tempo u novom zapošljavanju usporiti tempo rasta plaća što je preduvjet za održiv pad inflacije prema ciljanoj razini od oko 2 posto.
– Sve rečeno upućuje da su maksimalne razine kamata napokon na vidiku na razini od 5,00-5,25 posto do svibnja ove godine – navodi Stojić.
U zadnjem kvartalu prošle godine, američki BDP bilježi relativno snažan rast od 2,9 posto, pri čemu je akumulacija zaliha jednoskratno odgovorna za otprilike polovicu ekspanzije. Nadalje, osobna potrošnja rasla je 2,1 posto zahvaljujući povoljnim prilikama na tržištu rada.
– Suprotno kretanjima iz prve polovice godine, doprinos fiskalnih mjera te inflacije kombinirano stvara manji negativni utjecaj na realni raspoloživi dohodak. Sve u svemu, istinski tempo rasta američke ekonomije je slabiji nego što pokazuje ‘krovna’ brojka na što upućuje i ovotjedni pad ISM indeksa menadžera nabave u prearđivačkoj industriji za 1,0 poena na 47,4 bodova. U strukturi IMS indeksa primjetan je pad svih ključnih komponenti od proizvodnje, novih narudžbi te zaposlenosti. Prema prvim procjenama, u prvom kvartalu ove godine se očekuje snažno usporavanje rasta BDP-a ispod 0,5 posto godišnje. To je u skladu s očekivanom recesijom tijekom ove godine, najvjerojatnije u drugoj polovici – zaključuje glavni ekonomist HUP-a.
Njemačka na pragu ulaska u recesiju
Glavna tema ovih dana zasigurno je i najveće europsko gospodarstvo, ono njemačko, pa suprotno inicijalnoj objavi, negativna revizija kretanja njemačkog BDP-a u četvrtom kvartalu (-0,2 posto kvartalno umjesto prvotno objavljene stagnacije ili 0,0 posto) obnovila je osnovni scenarij recesije u 2023, navodi Stojić.
Pritom je negativna revizija dominantno posljedica slabije osobne potrošnje. Stanovništvo, navodi, ne može biti imuno na kumulativni realni pad raspoloživog dohotka uslijed rekordne inflacije te rast kamata.
– Oko 30 posto njemačkih kompanija požalilo se na nepovoljnije uvjete bankovnog financiranja. Osim toga, njemačke tvrtke su uglavnom izvršile visoke zalihe narudžbi nagomilanih u Covid krizi. Konkurentnost poduzeća narušena je iznadprosječno inflacijom te nedavnim snažnim oporavkom eura. S obzirom na očekivani kvartalni pad BDP-a u prvom kvartalu ove godine od oko -0,5 posto, mogli bismo ustvrditi da je Njemačka na pragu ulaska u recesiju – zaključuje Stojić.
Za to vrijeme, simboličan rast BDP-a u euro području u četvrtom kvartalu (+0,1 posto kvartalno) uvelike možemo zahvaliti Irskoj (+3,5 posto kvartalno) te stabilnom rastu u Španjolskoj i Francuskoj, potvrđuju iz HUP-a
– Hrvatski glavni vanjskotrgovinski partneri poput Njemačke, Italije i Austrije zabilježili su kvartalni pad i vjerojatno s prvim kvartalom ove godine ulaze u recesiju – izjavio je Stojić dodajući da je nedavno nemali broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za gospodarstvo eurozone zahvaljujući značajnom slabljenju rizika racionalizacije korištenja energenata, no kako tvrdi, taj optimizam mogao bi se još pokazati preuranjenim.
ESB najavilja daljnje podizanje kamatnih stopa do ljeta
Od prošlog ljeta ESB je podigla ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu treba pridodati još 100 baznih bodova do ljeta ove godine.
– Ključni razlozi za relativno slab oporavak uključuju kontinuiranu neizvjesnost na strani ponude, dugotrajno visoke cijene energenata, značajno monetarno stezanje te nedostatnu fiskalnu ekspanziju. Snažan rast toška financiranja s određenom odgodom usporava ekonomsku aktivnost, a ni snažno jačanje eura ne ide u prilog konkurentnosti – objašnjava glavni ekonomist HUP-a pojašnjavajući i da je za osjetnije poboljšanje potrebno dalekosežnije rješavanje energetske krize, izostanak recesije u SAD, jači oporavak Kine te bolji policy miks u EU, odnosno manje monetarnog stezanja uz jače te bolje ciljanu fiskalnu ekspanziju.
Europska je središnja banka ranije je ovog tjedna ponovo podignula depozitnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na trenutnih 2,50 posto, a dužnosnici nastavljaju pripremu tržišta na jači rast depozitne stope prema 3,50 posto do ljeta ove godine kako bi pobijedili inflaciju.
Na sljedećoj se sjednici u ožujku očekuje podizanje kamatne stope za još 50 baznih bodova, a za razliku od Fed-a, ESB još ne vidi početak pada temeljne inflacije.
– Rast kamata uz istovremeno smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje, podiže rizik potresa te fragmentacije na obvezničkim tržištima u situaciji kad državama članicama euro područja značajno rastu potrebe za financiranjem. U spomenutom scenariju za očekivati je pritiske na rast kamatnih spreadova perifernih članica euro područje, gdje spada i Hrvatska, što stvara dodatni pritisak na rast cijene financiranja države – zaključuje Stojić.