HUP: Novi EU proračun mora povećati pametna ulaganja

Europska komisija ljetos je predstavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028.-2034. u iznosu od 1,98 bilijuna eura, rekordan na papiru u odnosu na aktualni proračun od 1,2 bilijuna. Riječ je o neznatnom relativnom povećanju s 1,13 na 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka, s obzirom na trošak otplate 'korona' duga od 168 milijardi eura (0,11 posto BND-a) u periodu kad se EU suočava s novim strateškim prioritetima, poput obrane, zelene i digitalne tranzicije.

Hrvatskoj je alocirano 16,8 milijardi eura (u odnosu na 14 milijardi za period od 2021.-2027.), od čega se 14,6 milijardi odnosi na opća sredstva, 1,3 milijardi na migraciju, sigurnost i unutarnje poslove, a jedna je milijarda za klimatski fond.

Vjeroajtno najbolji potez jest osnivanje Europskog fonda za konkurentnost vrijednog 409 milijardi eura, koji racionalizira financijske instrumente kroz četiri strateška stupa (1. istraživanja i razvoj, 2. obrana, 3. energetika i zelena tranzicija, 4. moderna industrija), uz naglasak na fleksibilnost i uključenje ključnih dionika u strateški odbor. Povećanje ulaganja u inovacije i obranu naročito su važne u aktualnom geopolitičkom kontekstu uz mogućnost akumulacije sredstava iz različitih programa u Fondu.

Hrvatska udruga poslodavaca pozitivnim ocjenjuje i povećanje alokacije za energetsku infrastrukturu, što je za Hrvatsku ključno za smanjenje visokih troškova energije, zelenu tranziciju, modernizaciju industrije i obnovu elektroenergetske mreže. Zatečeni su pak idejom novih prihoda EU poput CORE poreza za tvrtke s neto prihodom iznad 100 milijuna eura.

– Ova mjera samo potkopava konkurentnost EU i odvraća investitore u trenutku kad tvrtke već trpe visoke poreze i troškove energenata, a apsolutni je prioritet modernizacija zastarjele industrije u odnosu na Kinu i SAD – poručuju iz HUP-a.

Dodatni problem je i neujednačena primjena minimalnog poreza na dobit (15 posto), tzv. Pillar 2, koja zapravo guši investicije europskih tvrtki. To je pravi autogol za EU jer se usporava rast BDP-a, smanjuju se ulaganja, a korist je mala jer svi ti prihodi ionako već premašuju otplatu 'korona' duga.

Za kohezijske politike nedostaje pravni instrument za evaluaciju učinka, a poslodavce zabrinjava i realno smanjenje sredstava. To je nepovoljno za razvoj regija s BDP-om ispod 75 posto prosjeka EU. Nužno je, smatraju u HUP-u, zadržati visoku razinu financiranja kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku, uz razvoj logističke infrastrukture, veća ulaganja u navodnjavanje, regenerativnu poljoprivredu, zaštitu od klimatskih nepogoda i nove tehnologije za prilagodbu klimatskim promjenama.

Potrebno je zatvoriti investicijski jaz od 750 milijardi eura

U HUP-u smatraju da oblikovanje novog VFO-a mora biti vođeno ciljem jačanja konkurentnosti EU-a, gdje pregovori mogu potrajati do dvije godine. Kritično je zatvoriti investicijski jaz od oko 750 milijardi eura i usmjeriti sredstva u projekte koji potiču produktivnost i inovacije, uz smanjenje administrativnih prepreka za rast.

Kako ističu Mario Draghi i Enrico Letta, Europa mora graditi jedinstveno tržište kroz pametna ulaganja, stratešku autonomiju i učinkovitije upravljanje, a upravo novi VFO mora postati alat za provedbu tih ciljeva. U novom geopolitičkom kontekstu, EU više ne može tretirati proračun samo kao redistribucijski alat, već kao sredstvo za jačanje strateške otpornosti, reindustrijalizacije i europske autonomije.

Znajući kako EU fondovi zadnjih godina u Hrvatskoj generiraju oko dva postotna boda realnog rasta BDP-a (kroz javne investicije, strukturne reforme i ulaganja u produktivnost), važno je zadržati visoku razinu financiranja i sredstva usmjeriti tamo gdje javna i privatna ulaganja ostavruju strateške ciljeve: zelene tehnologije, energetsku tranziciju, sigurnost hrane, obranu i sigurnost.

U kontekstu novog proračuna EU za razdoblje 2028.-2034., domaća poslovna zajednica u okviru HUP-a daje prijedloge institucijama EU, s posebnim naglaskom na EK kao predlagatelja.

Prvo, HUP predlaže da se pojednostavni proces i ubrzaju financiranja iz EU fondova uz transparentan kalendar i jasno bodovanje natječaja, kako bi se kvalitetnim projektima omogućila pravovremena, pravedna i lakša prijava. Drugo, predlažu uvjetovanost po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), uz financiranje temeljeno na ekonomskom učinku. Treće, predlažu smanjenje fragmentacije programa kroz trenuto 50-ak programa financiranja uz snažniju alokaciju na kvalitetnije projekte kroz snažan EU fond za konkurentnost.

Pritom je integracija važnih projekata od zajedničkog interesa (IPCEI) ključna za industrijski razvoj, no ovisnost o nacionalnom sufinanciranju koči uključivanje slabijih članica EU. Potrebni su mehanizmi za ravnopravno sudjelovanje u cilju smanjenja tehnološkog jaza unutar EU, zaključuju u HUP-u.